Koliko treba vremena da naučiš njemački? Što kažu istraživanja
Oko 600 sati nastave za diplomate koji uče puno radno vrijeme, a za većinu nas i dulje. Što brojke FSI-ja kažu o njemačkom, gdje odlazi vrijeme i što ubrzava učenje.

Ukratko: U tablici koju je američki Foreign Service Institute objavio 2001. njemački je među lakšim jezicima za govornike engleskog: 23 do 24 tjedna, odnosno 575 do 600 sati nastave, do profesionalne razine. Ti polaznici uče puno radno vrijeme, svaki dan dodaju sate domaće zadaće i odabrani su zbog dara za jezike. Kad uračunaš i zadaću, za visoku razinu računaj na otprilike 950 sati usredotočenog rada: oko pet godina uz 30 minuta dnevno, nešto više od jedne uz dva sata dnevno. Na redovitoj fakultetskoj nastavi većina studenata za godinu ili dvije dosegne sredinu razine Intermediate u govoru.
Kratki odgovor i zašto viđaš različite brojke
Potražiš li odgovor na ovo pitanje, naći ćeš dvije vrste odgovora: precizan broj sati i puno „ovisi“. I jedno i drugo djelomično je točno.
Precizan broj dolazi od Foreign Service Institutea (FSI), škole koja obučava američke diplomate. Dvoje njezinih djelatnika, Frederick Jackson i Marsha Kaplan, objavili su 2001. što škola očekuje od učenja. U njihovoj tablici njemački je u kategoriji I, skupini jezika „blisko srodnih engleskom“, zajedno s francuskim, talijanskim, portugalskim, rumunjskim, španjolskim, švedskim, nizozemskim, norveškim i afrikaansom. Za te jezike FSI očekuje da polaznici dosegnu cilj za 23 do 24 tjedna, odnosno 575 do 600 sati nastave. Jezici kategorije II, poput ruskog, grčkog ili turskog, traju 44 tjedna, a kategorije III (arapski, kineski, japanski i korejski) 88 tjedana.
Možda ćeš negdje pročitati da je njemački jezik kategorije II. U tablici koju su objavili Jackson i Kaplan nije. Točno je da njemački nije najlakši jezik u svojoj skupini, a sljedeći odjeljak pokazuje za koliko.
Prije nego što zapišeš „600 sati“, pročitaj sitna slova, jer mijenjaju značenje te brojke:
- Cilj je visok. FSI cilja na „opću profesionalnu kompetenciju“: govoriti dovoljno točno za društveno predstavljanje i stručne rasprave te čitati većinu dnevnih novina.
- Sati su samo sati nastave. FSI kaže da brzo učenje traži barem četiri sata nastave dnevno, pet dana u tjednu, plus tri ili više sati samostalnog učenja dnevno.
- Polaznici su neobični. Tablica pretpostavlja izvornog govornika engleskog s „vrlo dobrom ili boljom nadarenošću“ za učenje jezika u učionici i napominje da manje vještim učenicima obično treba dulje. Polaznici FSI-ja su odrasli (prosječna dob bila im je 41 godina) koji su u prosjeku već znali 2,3 druga jezika.
Dakle, 600 sati nije koliko traje učenje njemačkog. Toliko traje za nadarene, iskusne učenike koji uče puno radno vrijeme, i to prije nego što uračunaš njihovu domaću zadaću.
Kako njemački stoji u usporedbi s drugim „lakim“ jezicima
Rezultati samog FSI-ja donose koristan detalj. Ekonomisti Barry Chiswick i Paul Miller (2005) upotrijebili su ocjene FSI-ja za Amerikance prosječnih sposobnosti kojima je engleski materinski, izmjerene nakon 24 tjedna obuke, kako bi izradili ljestvicu težine svakog jezika. Na toj ljestvici 1,00 je najteži (japanski), a 3,00 najlakši (afrikaans, norveški i švedski).
Njemački je dobio 2,25. To je jednako kao španjolski i danski, ispod francuskog, talijanskog i portugalskog (2,50) te ispod nizozemskog (2,75). Drugim riječima, nakon istih 24 tjedna prosječni učenici njemačkog govorili su lošije od učenika njegovih najbližih srodnika, nizozemskog i skandinavskih jezika, i nešto lošije od učenika romanskih jezika.
To odgovara onome što osjeća većina učenika. Njemački dijeli puno vokabulara s engleskim (Haus, Hand, Wasser, finden), pa je početak ugodan. Vrijeme odlazi na gramatiku.
Koliko smo sigurni? Brojke FSI-ja stvarni su zapisi iz desetljeća poučavanja, što je rijetko i vrijedno. No opisuju jednu skupinu učenika u jednoj vrsti programa. Koristi ih za usporedbu jezika, a ne kao obećanje za vlastiti vremenski okvir.
Kako izgleda uobičajeni raspored
Polaznici FSI-ja nisu poput većine nas. Bolju sliku uobičajenog tempa daje odsjek za njemački na jednom sveučilištu.
John Norris i Peter Pfeiffer (2003) testirali su govor 128 studenata u cijelom programu njemačkog na Sveučilištu Georgetown, snimljenim testom govora koji se ocjenjuje na ljestvici ACTFL (American Council on the Teaching of Foreign Languages). Ta ljestvica ide od razine Novice (početna) preko Intermediate (srednja) i Advanced (napredna) do Superior (vrhunska), a niže glavne razine dijeli na Low, Mid i High. Profesionalni cilj FSI-ja, napominju Jackson i Kaplan, otprilike odgovara razini Superior.
Evo što su Norris i Pfeiffer otkrili za studente na nastavi od tri sata tjedno:
| Semestri njemačkog | Tipična ocjena (medijan) |
|---|---|
| 1 | Intermediate-Low |
| 2 do 4 | Intermediate-Mid |
| 5 i 6 | Intermediate-High |
| 7 | Advanced-High (testirano samo 5 studenata) |
Ističu se tri stvari. Prvo, gotovo su svi brzo dosegli Intermediate-Low, do kraja prvog semestra. Drugo, studenti su zatim zapeli na Intermediate-Mid veći dio druge godine, a onda ponovno napredovali na trećoj i četvrtoj godini. Treće, ljudi su se jako razlikovali: nakon istih četiri semestra jedan je student dobio ocjenu Novice-High, a drugi Advanced-High.
Autori opisuju i raniju studiju na Sveučilištu Iowa, gdje je medijan ocjena 20 studenata nakon četiri semestra njemačkog bio stupanj niže, Intermediate-Low. Dobro osmišljen program, dakle, može nadmašiti prosjek, ali i tada te dvije godine fakultetskog njemačkog obično ostave u rasponu Intermediate, daleko od cilja FSI-ja.
Računica za samostalno učenje
Brojke FSI-ja možeš pretvoriti u grubu osobnu procjenu, sve dok imaš na umu koga opisuju. Kroz 24 tjedna, tri sata samostalnog učenja dnevno, pet dana u tjednu, dodaju oko 360 sati na 575 do 600 sati nastave. To je otprilike 950 sati usredotočenog rada do profesionalne razine u idealnim uvjetima.
| Dnevno učenje, svaki dan | Vrijeme do oko 950 sati |
|---|---|
| 30 minuta | oko 5 godina i 2 mjeseca |
| 1 sat | oko 2 godine i 7 mjeseci |
| 2 sata | oko 1 godine i 4 mjeseca |
Dvije iskrene prilagodbe:
- Većina nas nisu polaznici FSI-ja. Nema pomno odabrane nadarenosti, nema malog razreda sa školovanim nastavnikom. Očekuj da će ti trebati više od ovoga, a ne manje.
- Većini nas ne treba cilj FSI-ja. Naručivanje, ćaskanje, putovanja i lagane knjige dolaze puno prije stručnih rasprava. Ako ti je to cilj, do njega te dovede djelić ovih sati.
Razine i ispiti: što znači „naučiti njemački“
„Koliko dugo“ ima smisla tek kad kažeš „da bih mogao što“. U Europi se razine obično opisuju prema CEFR-u (Zajednički europski referentni okvir za jezike): A1 i A2 za temeljne korisnike, B1 i B2 za samostalne korisnike, C1 i C2 za iskusne korisnike. Ispiti Goethe-Instituta, od Goethe-Zertifikat A1 do C2, prate te razine, a mnoga sveučilišta i poslodavci u zemljama njemačkog govornog područja traže potvrdu o određenoj razini.
Vidjet ćeš i procjene sati za svaku razinu, od škola i organizatora tečajeva. Rijetko se slažu jer opisuju različite tečajeve s različitim polaznicima i domaćim zadaćama. Shvati ih kao grubu smjernicu i očekuj omjer koji si vidio gore: profesionalni cilj FSI-ja nalazi se blizu vrha tih ljestvica, a koraci su sve dulji što se više penješ.
Teški dijelovi za govornike engleskog
Istraživanja njemačkog kao drugog jezika upućuju na nekoliko stvari koje traju dulje od svega ostalog. Dobro ih je znati unaprijed, jer zastoj manje djeluje kao neuspjeh kad znaš da je normalan.
Red riječi i odvojivi glagoli
Njemački stavlja glagole na mjesta na kojima ih engleski nema. U glavnoj rečenici glagol u osobnom obliku dolazi na drugo mjesto, pa nakon jetzt (sad) kažeš jetzt gehe ich nach Hause (sad idem ja kući). Dijelovi glagola idu na kraj: ich habe ein Haus gebaut (ja imam jednu kuću sagrađenu), a odvojivi glagol raspada se na dva dijela: Fritz sieht das Bild an (Fritz gleda sliku, od ansehen). U zavisnoj rečenici glagol u osobnom obliku seli se na sam kraj: wenn ich nach Hause gehe (kad ja kući idem).
U klasičnoj studiji Jürgen Meisel, Harald Clahsen i Manfred Pienemann (1981) snimili su razgovore s 45 talijanskih i španjolskih radnika koji su njemački učili u Njemačkoj bez formalne nastave. U njihovoj analizi više od 40 odraslih učenika pravila su se pojavljivala stalnim redom. Učenici su najprije slali dijelove glagola i odvojive čestice na kraj, zatim naučili stavljati glagol ispred subjekta nakon riječi poput jetzt, a tek onda slati glagol na kraj zavisnih rečenica. Nisu našli nikoga tko je imao posljednje pravilo bez prva dva.
Ti su učenici govorili romanske jezike i učili bez nastave, pa njihov tempo nije tvoj. Korisna je pouka redoslijed: ako ti rečenice s weil još dugo izlaze s engleskim redom riječi, iako ti sve ostalo već ide lako, na normalnom si putu.
Der, die, das: rod
Svaka njemačka imenica je muškog, ženskog ili srednjeg roda, a član se mijenja s njim: der Löffel (žlica), die Gabel (vilica), das Messer (nož). Razlog često nije vidljiv, pa se rod uči imenicu po imenicu.
Čitanje pomaže više nego što bi mislio. Denisa Bordag i suradnici (2019) dali su naprednim učenicima njemačkog da čitaju kratke tekstove s novim imenicama. Nakon samo tri do četiri susreta u kontekstu učenici su primjećivali kad se član ne slaže s rodom nove imenice, i to kod imenica ženskog i srednjeg roda. Kod imenica muškog roda u tako kratkom vremenu nisu. Zato puno čitaj i pri ponavljanju posveti dodatnu pažnju imenicama muškog roda.
Padeži: tko je što učinio kome
Njemački označava ulogu imenice u rečenici padežnim nastavcima, uglavnom na članovima. Der Hund beißt den Mann znači „pas grize čovjeka“. Isto znači i Den Mann beißt der Hund: član den govori ti da je čovjek onaj kojeg grizu, iako dolazi prvi.
Govornici engleskog skloni su prvu imenicu čitati kao subjekt, bez obzira na to što kaže njezin član. Nick Henry (2022) tražio je studente njemačkog na trećem i četvrtom semestru, sve izvorne govornike engleskog, koji su te rečenice s objektom na početku i dalje krivo shvaćali barem u polovici slučajeva, i uključio njih 51. Studenti poučavani nastavom usmjerenom na obradu (processing instruction), vježbom koja te tjera da iz člana zaključiš tko je što učinio, poslije su te rečenice razumjeli bolje od studenata koji su dobili tradicionalno objašnjenje i vježbe, a sastavljali su ih jednako dobro.
Pouka: padeži se ne uče samo pamćenjem tablica. Treba ti puno vježbe u kojoj nastavci nose značenje.
Što ubrzava učenje
Intenzivna razdoblja
U studiji s Georgetowna Norris i Pfeiffer usporedili su studente koji su isto gradivo prva četiri semestra prošli za jednu godinu, sa šest sati nastave tjedno (intenzivni program), ili za dvije godine, s tri sata (neintenzivni). Većina je dosegla slične razine, ali je više intenzivnih studenata doseglo Intermediate-High ili više: 35 posto, naspram 15 posto. Iskustvo samog FSI-ja upućuje u istom smjeru. Jackson i Kaplan pišu da se vrijeme posvećeno zadatku i intenzitet iskustva „čine presudnima“ te da se vrijeme potrebno do profesionalne kompetencije „ne može znatno skratiti“.
Razmaci između ponavljanja
Zgusnuto vrijeme učenja nije isto što i štrebanje u zadnji čas. Su Kyung Kim i Stuart Webb (2022) objedinili su 48 eksperimenata s 3411 sudionika i otkrili da je vježbanje u razmacima imalo srednji do velik učinak na učenje drugog jezika te da su dulji razmaci između vježbi davali bolje rezultate na odgođenim testovima. Uči puno kad možeš, ali svaku riječ i strukturu vraćaj kroz dane i tjedne. Kako, objašnjavamo u članku razmaknuto ponavljanje i kako ga stvarno koristiti.
Puno čitanja i slušanja
Jackson i Kaplan kažu da iskustvo FSI-ja „nedvosmisleno“ pokazuje da je vrijeme koje učenici provedu čitajući, slušajući i komunicirajući na jeziku usko povezano s tim koliko se dobro njime služe. Kod njemačkog čitanje hrani i najsporije dijelove: rod i red riječi uče se iz mnogo primjera. Više u članku kako naučiti jezik čitanjem.
Realan plan
- Odaberi cilj koji možeš opisati. „Položiti Goethe B1“ ili „cijelu večer razgovarati s partnerovom obitelji“ bolje je od „tečno govoriti“.
- Broji sate, ne mjesece. Jednostavan dnevnik pretvara „ne napredujem“ u „odradio sam 120 sati“, što je iskreno i motivira.
- Nađi dnevni minimum kojeg ćeš se držati. Trideset minuta svaki dan daje više od 180 sati godišnje.
- Dodaj intenzivne nalete. Ljetni tečaj ili mjesec dodatnih večeri pomaknut će te više nego isto vrijeme razvučeno u tanko.
- Svaku imenicu uči s članom. Piši i izgovaraj die Gabel, nikad samo Gabel, a imenice muškog roda ponavljaj malo češće.
- Puno čitaj i slušaj na svojoj razini. Red riječi i rod dolaze iz tisuća primjera.
- Vježbaj ondje gdje padež odlučuje. Čitaj rečenice u kojima ti samo član govori tko je što učinio i odgovaraj na pitanja o njima.
Gdje se uklapa Franzie
Franzie je jedan način da lakše održiš te sate. Piše priče na njemačkom na tvojoj razini, o temama koje biraš, pa svakodnevno čitanje djeluje kao čitanje, a ne kao domaća zadaća. Kad te neka rečenica zbuni, dodirni je za objašnjenje gramatike upravo te rečenice, na primjer zašto je glagol završio na kraju. Možeš dodirnuti bilo koju riječ za značenje i oblike, spremiti je za ponavljanje i nove riječi upotrijebiti u kratkoj igri uloga nakon svakog poglavlja. To je način da skupljaš redovite sate, a ne prečac oko njih.
Česta pitanja
Koliko treba da tečno naučiš njemački?
Za profesionalnu razinu tablica Foreign Service Institutea iz 2001. od vrlo sposobnih polaznika koji uče puno radno vrijeme očekuje 575 do 600 sati nastave plus svakodnevnu domaću zadaću, ukupno oko 950 sati. Većini učenika treba dulje, a većini ta razina ni ne treba da bi se ugodno služili njemačkim.
Je li njemački teži od španjolskog za govornike engleskog?
U rezultatima FSI-ja nakon 24 tjedna njemački i španjolski dobili su istu ocjenu (2,25). Vokabular njemačkog bliži je engleskom, a za svladavanje njegove gramatike, s rodom, padežima i položajem glagola, treba više vremena.
Možeš li naučiti njemački za 6 mjeseci?
Polaznici FSI-ja koji uče puno radno vrijeme dosegnu profesionalnu razinu za 23 do 24 tjedna, uz barem sedam sati nastave i učenja dnevno. Uz uobičajeni raspored šest mjeseci daje ti čvrstu osnovu za jednostavne razgovore.
Koliko treba da dosegneš B1 iz njemačkog?
Za pojedine razine CEFR-a ne postoji broj utemeljen na istraživanjima, a procjene organizatora tečajeva se razlikuju. Kao smjernica: studenti u jednom programu njemačkog obično su nakon jedne do dvije godine nastave od tri sata tjedno dosegli Intermediate-Mid na govornoj ljestvici ACTFL.
Što je najteže u njemačkom?
Za govornike engleskog obično rod, padežni nastavci i red riječi. Istraživanja pokazuju da učenici red riječi usvajaju stalnim slijedom te da mnogi previđaju padežne nastavke dok ih vježba ne natjera da se na njih oslanjaju.
Izvori
- Bordag, D., Kirschenbaum, A., Rogahn, M., Opitz, A., & Tschirner, E. (2019). Misbehaved masculines: Incidental acquisition of grammatical gender in L2 German during reading. Bilingualism: Language and Cognition, 22(1), 130 to 141. https://doi.org/10.1017/S1366728917000608
- Chiswick, B. R., & Miller, P. W. (2005). Linguistic distance: A quantitative measure of the distance between English and other languages. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 26(1), 1 to 11. https://doi.org/10.1080/14790710508668395
- Henry, N. (2022). The offline and online effects of processing instruction. Applied Psycholinguistics, 43(4), 945 to 971. https://doi.org/10.1017/S0142716422000200
- Jackson, F. H., & Kaplan, M. A. (2001). Lessons learned from fifty years of theory and practice in government language teaching. In J. E. Alatis & A.-H. Tan (Eds.), Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics 1999 (pp. 71 to 87). Georgetown University Press.
- Kim, S. K., & Webb, S. (2022). The effects of spaced practice on second language learning: A meta-analysis. Language Learning, 72(1), 269 to 319. https://doi.org/10.1111/lang.12479
- Meisel, J. M., Clahsen, H., & Pienemann, M. (1981). On determining developmental stages in natural second language acquisition. Studies in Second Language Acquisition, 3(2), 109 to 135. https://doi.org/10.1017/S0272263100004137
- Norris, J. M., & Pfeiffer, P. C. (2003). Exploring the uses and usefulness of ACTFL oral proficiency ratings and standards in college foreign language departments. Foreign Language Annals, 36(4), 572 to 581. https://doi.org/10.1111/j.1944-9720.2003.tb02147.x


