Koliko puta moraš vidjeti riječ da bi je naučio?

Istraživanja kažu da je za dobar početak potrebno oko 10 susreta s riječju, a neke riječi traže više od 20. Zašto broj varira i kako iskoristiti svaki susret.

Figura od gline crta na pragu, a prijateljica se naslanja na dovratak malog umjetničkog ateljea.

Ukratko: Ne postoji jedan čarobni broj, ali istraživanja daju koristan raspon. Kad riječi usvajaš čitanjem, oko 10 susreta je točka na kojoj učenje postaje vjerojatno: u jednoj studiji čitatelji su prepoznali značenje 84 posto riječi koje su susreli 10 ili više puta. Ispod otprilike osam susreta većinu novih riječi zaboraviš u roku od nekoliko mjeseci, a neke ti izmaknu i nakon 20. Kako susrećeš riječ jednako je važno kao i koliko često: rasporedi susrete u vremenu, susreći riječ u različitim rečenicama i pokušaj je se prisjetiti, a ne samo je ponovno pročitati.

Kratki odgovor: oko 10, a ponekad i mnogo više

Ako želiš zapamtiti jedan broj, neka to bude 10. U nekoliko studija s učenicima koji nove riječi susreću dok čitaju, nešto se mijenja oko desetog susreta: riječi viđene toliko puta mnogo je vjerojatnije da će razumjeti, prepoznati i zapamtiti nego riječi viđene samo nekoliko puta.

No uz „10“ idu tri iskrene ograde:

  • Ovisi o tome što znači „naučiti“. Prvo dolazi prepoznavanje značenja riječi kad je vidiš. Prisjetiti je se sam, napisati je i točno je upotrijebiti u rečenici dolazi kasnije i traži više susreta.
  • Neke su riječi teže od drugih. Neke riječi se ne zadrže ni nakon 20 susreta.
  • Nisu svi susreti jednaki. Riječ koju susretneš jednom dnevno deset dana nije isto što i riječ koju susretneš deset puta u jednom popodnevu.

Zato ćeš na internetu naći odgovore od 6 do 20 i više. Oni si ne proturječe. Mjere različite stvari.

Što su otkrile studije

Istraživači to obično proučavaju tako da učenicima daju tekst u kojem se određene nepoznate riječi pojavljuju zadani broj puta, a zatim provjere što su naučili. Evo glavnih nalaza, od najkontroliranijih do najrealističnijih.

Webb (2007): 1, 3, 7 i 10 susreta. Stuart Webb dao je 121 japanskom učeniku engleskog da čitaju kratke kontekste u kojima su se nove riječi pojavile 1, 3, 7 ili 10 puta, a zatim im je dao deset različitih testova: pravopis, značenje, gramatika, asocijacije riječi i drugo. Svaki korak naviše u broju susreta poboljšao je barem jednu vrstu znanja. Njegov zaključak: deset susreta u kontekstu može donijeti znatan napredak, ali potpuno poznavanje riječi može tražiti više od deset.

Rott (1999): računaju se i dva susreta. Susanne Rott dala je učenicima srednje razine da tijekom čitanja nepoznate riječi susretnu dva, četiri ili šest puta. Već dva susreta napravila su mjerljivu razliku, dva i četiri dala su slične rezultate, a šest znatno više. Učenje, dakle, počinje rano, samo ne završava rano.

Pellicer-Sánchez i Schmitt (2010): pravi roman. Dvadeset naprednih španjolskih učenika engleskog čitalo je Things Fall Apart, neprilagođeni roman koji sadrži 34 riječi na jeziku igbo koje nisu mogli znati. Za riječi susretnute 10 ili više puta prepoznali su značenje 84 posto i prisjetili se značenja 55 posto. Za riječi susretnute 8 ili manje puta te su brojke bile 36 i 7 posto. Autori su najjasniju granicu pronašli između 5 do 8 susreta i 10 ili više.

Pigada i Schmitt (2006): jedan učenik, mjesec dana čitanja. U studiji slučaja jedan je učenik francuskog u mjesec dana pročitao četiri stupnjevana štiva, a zatim su s njim razgovarali o 133 ciljane riječi. Njegovo znanje o 65 posto njih poboljšalo se na neki način. Pravopis se poboljšao već nakon nekoliko susreta, ali značenje je trajalo dulje: nije postojala točka od koje je značenje bilo zajamčeno, iako je učenje osjetno raslo od otprilike 10 susreta. Neke riječi, poput essayer (pokušati), još nije naučio ni nakon 10 ili više susreta, a le radeau (splav) ni nakon 20.

Waring i Takaki (2003): što ostane tri mjeseca kasnije. Petnaest japanskih učenika srednje razine ili više čitalo je stupnjevano štivo u kojem se 25 ciljanih riječi pojavilo od jednom do 15 do 18 puta. Tri mjeseca kasnije u prosjeku su se sjećali značenja samo jedne od 25 riječi, i nijedne od riječi koje su susreli manje od osam puta.

Koliko smo sigurni? Prilično sigurni u smjer, manje u točan broj. Metaanaliza (studija koja objedinjuje rezultate mnogih studija) koju su proveli Uchihara, Webb i Yanagisawa (2019) objedinila je 26 studija s 1918 učenika i pronašla srednje jaku vezu između broja susreta i učenja. Snaga te veze razlikovala se ovisno o učeniku (dob, koliko je riječi već znao), o tome kako je susretao riječi (razmaci, slike, koliko je bio angažiran) i o tome kako je testiran. Više susreta pouzdano pomaže. Koliko ti ih treba ovisi o svemu tome.

Zašto se odgovor kreće od 6 do 20

Ako o ovom pitanju pročitaš pet članaka, možeš dobiti pet brojeva. Evo zašto.

Prepoznati je lakše nego prisjetiti se. Odabrati točno značenje s popisa (prepoznavanje) mnogo je lakše nego iz pamćenja proizvesti riječ ili njezino značenje (prisjećanje). U gore spomenutoj studiji s romanom učenici su nakon 10 ili više susreta prepoznali 84 posto značenja, ali su se prisjetili samo 55 posto. Studija koja testira prepoznavanje zato će sugerirati manje susreta od one koja testira prisjećanje ili upotrebu.

Test danas ili za tri mjeseca? Mnoge studije testiraju učenike odmah nakon čitanja. Waring i Takaki testirali su ponovno nakon tri mjeseca i ostalo je vrlo malo. Riječ koju si znao jučer nije riječ koju si naučio.

Riječi se razlikuju. Riječ koja nalikuje nekoj u tvom jeziku, imenuje nešto konkretno ili je važna za priču lakša je. Kratak, čest glagol s mnogo značenja može biti iznenađujuće sklizak, kao što pokazuje essayer iz studije Pigade i Schmitta.

Učenici se razlikuju. Metaanaliza iz 2019. pokazala je da su i dob učenika i broj riječi koje su već znali mijenjali koliko je ponavljanje pomoglo. Isti broj susreta ne čini isto za svakoga.

Samo čitanje je sporo. Metaanaliza iz 2023. koju su proveli Webb, Uchihara i Yanagisawa objedinila je 24 studije s 2771 sudionikom koji su riječi učili samo čitanjem, slušanjem ili gledanjem. Učenici su u prosjeku na prvom testu usvojili 9 do 18 posto ciljanih riječi, a za kasnije testove autori procjenjuju manje od 20 posto. Namjerno učenje (kartice, vježbe) prolazi bolje: autori navode raniju metaanalizu u kojoj su učenici zadržali 39,4 posto. Čitanje ti daje količinu; namjerno ponavljanje osigurava da se važne riječi zadrže.

Zbog čega se susret računa

Deset susreta je gruba smjernica. Deset dobrih susreta je bolja. Istraživanja upućuju na tri stvari zbog kojih svaki susret vrijedi više.

1. Rasporedi susrete u vremenu

Susresti riječ deset puta u jednoj sesiji manje je korisno nego susresti je u deset različitih dana. U metaanalizi iz 2023. učenje iz inputa bilo je veće kad su susreti bili raspoređeni kroz nekoliko sesija nego kad su se svi dogodili u jednoj, a razlika je rasla na odgođenim testovima (veličina učinka 1,71 za učenje u razmacima naspram 0,58 za zbijeno učenje).

Isto vrijedi za kartice. Nate Kornell (2009) dao je učenicima da uče parove riječi ili u jednom velikom špilu (pa se svaka kartica vraćala nakon duljeg razmaka) ili u nekoliko malih špilova (kraći razmaci). Veliki špil pobijedio je za 90 posto sudionika. Ipak, nakon prve sesije 72 posto njih vjerovalo je da su bolje djelovali mali špilovi. Razmak se čini težim, i upravo zato djeluje. Naš članak o razmaknutom ponavljanju to detaljnije objašnjava.

2. Pokušaj se prisjetiti, a ne samo ponovno čitati

Vidjeti riječ jedna je vrsta susreta. Izvući je iz pamćenja jača je. Tatsuya Nakata (2017) dao je 98 japanskih učenika da nauče 16 engleskih riječi, pri čemu su se svake prisjetili iz pamćenja jednom, tri, pet ili sedam puta u jednoj sesiji. Pet i sedam prisjećanja dalo je jasno bolje rezultate od jednog ili tri, čak i tjednima kasnije. No ima jedna kvaka: po utrošenoj minuti najučinkovitije je bilo jedno prisjećanje. Ponovljeno prisjećanje se, dakle, isplati, ali raspoređivanje tih prisjećanja kroz nekoliko dana bolje je od gomilanja u jednu sesiju.

3. Susreći riječ u različitim rečenicama

Svaki susret u novoj rečenici nauči te nešto više: drugo značenje, riječ s kojom se često pojavljuje, kako se ponaša u gramatici. Zato je studija s romanom zasebno brojala pravopis, vrstu riječi i značenje: svako od toga raste svojim tempom.

Behind the counter there is a letter and a small key.

Lucy puts the key in her pocket.

At night, the key does not open the bookshop door.

Tri susreta s jednom riječi, key (ključ), u tri poglavlja kratke engleske priče razine A2. Svaka je rečenica prikazuje kako radi nešto drugo.

Koliko je to čitanja?

Ako je cilj oko 12 susreta po riječi, koliko moraš pročitati da do njih dođeš? Paul Nation (2014) odgovorio je na to pomoću velikih zbirki engleskih tekstova, uzimajući 12 susreta kao „umjereno siguran“ cilj.

Njegove procjene: da riječi iz 2000 najčešćih porodica riječi susretneš oko 12 puta, trebaš pročitati oko 200 000 riječi. Za 9000 najčešćih oko 3 milijuna, odnosno otprilike dva do dvadeset pet romana, ovisno o tvojoj razini. (Porodica riječi je riječ zajedno sa svojim oblicima, poput read, reads, reading, reader.)

To zvuči kao puno, ali Nation je to pretvorio u vrijeme. Čitajući 150 riječi u minuti, pet dana u tjednu, za učenje treće tisuće riječi treba oko 10 minuta dnevno; za petu tisuću oko 33 minute dnevno. Kvaka je u tome da tekst mora biti na pravoj razini, tako da su te riječi onih nekoliko nepoznatih na stranici. To je razlog za čitanje mnogo laganog teksta, o čemu pišemo u članku kako naučiti jezik čitanjem.

Praktičan plan za tvojih sljedećih 100 riječi

Sve ovo možeš primijeniti već danas, s aplikacijom ili bez nje.

  1. Čitaj svaki dan na ugodnoj razini. Biraj tekstove u kojima znaš gotovo svaku riječ, tako da se nove ističu i da ih možeš pogoditi iz konteksta. Upravo količina vraća riječi.
  2. Neko vrijeme ostani uz jednu temu ili seriju. Serija knjiga ili priča ponovno koristi iste likove, mjesta i vokabular, pa se iste riječi same stalno vraćaju.
  3. Spremi riječi koje se pojave dvaput. Riječ koja se pojavi drugi ili treći put vjerojatno vrijedi naučiti. Zapiši je zajedno s rečenicom u kojoj si je pronašao.
  4. Ponavljaj prisjećanjem, a ne ponovnim čitanjem. Pokrij značenje i pokušaj ga se sjetiti, ili pogledaj značenje i pokušaj proizvesti riječ. I kad pogriješiš pa provjeriš, to i dalje pomaže.
  5. Rasporedi ponavljanja. Novu riječ ponovi sljedeći dan, zatim nakon nekoliko dana, pa nakon tjedan ili dva. Kratke sesije u razmacima bolje su od jedne duge.
  6. Upotrijebi riječ jednom. Napiši je u rečenici o svom danu ili je izgovori naglas. Korištenje riječi još je jedna vrsta susreta i pokazuje ti znaš li je stvarno.
  7. Ne brini zbog tvrdoglavih riječi. Ako se riječ ne zadrži ni nakon mnogo susreta, to je normalno. Nastavi čitati; vratit će se.

Gdje se uklapa Franzie

Franzie smo izgradili tako da se susreti zbrajaju bez dodatnog truda. Piše priče na jeziku koji učiš, na tvojoj razini, a priče se nastavljaju poglavlje za poglavljem, pa se vraćaju isti likovi i iste riječi. Dodirni bilo koju riječ da vidiš njezino značenje i gramatiku i da je čuješ, a zatim je spremi.

Franzie kartica riječi za englesku riječ arrive: glagol koji znači stići, koji možeš spremiti i poslušati.
Dodirni riječ koju si već susreo, provjeri što znači i spremi je za ponavljanje.

Spremljene riječi vraćaju se u ponavljanju vokabulara, gdje vidiš značenje i prisjećaš se riječi, u sve većim razmacima. Vraćaju se i u tvojim sljedećim pričama gdje se uklapaju, pa ih ponovno susrećeš u novoj rečenici, a ne samo na kartici. To su razmaci, prisjećanje i raznolik kontekst u jednoj rutini.

Ipak, za ovo ti ne treba aplikacija. Hrpa stupnjevanih štiva, bilježnica i nekoliko minuta ponavljanja svaki dan slijede ista načela.

Česta pitanja

Koliko puta moraš vidjeti riječ da bi je zapamtio?

Istraživanja sugeriraju oko 10 susreta tijekom čitanja za dobru šansu da prepoznaš njezino značenje, a više da bi je se prisjetio i koristio je. U jednoj studiji riječi susretnute manje od osam puta nisu se pamtile ni tri mjeseca kasnije.

Je li pravilo „7 puta“ istinito?

Nijedna studija ne pokazuje da je sedam fiksan broj. Neke se riječi nauče u manje susreta, druge traže više od 20. Važno je koliko su susreti razmaknuti i pokušavaš li se prisjetiti riječi.

Koliko novih riječi mogu naučiti dnevno?

Ovisi o tome koliko vremena imaš za ponavljanje. Svakoj novoj riječi treba nekoliko susreta u razmacima tijekom sljedećih tjedana, pa je manji broj riječi koje stvarno ponavljaš bolji od dugog popisa koji vidiš jednom.

Je li čitanje dovoljno za učenje vokabulara?

Čitanje gradi vokabular postojano, ali sporo: u studijama učenici samo čitanjem ili slušanjem usvoje manje od 20 posto novih riječi. Ako dodaš namjerno ponavljanje najkorisnijih riječi, mnogo će se više njih zadržati.

Izvori

  • Kornell, N. (2009). Optimising learning using flashcards: Spacing is more effective than cramming. Applied Cognitive Psychology, 23(9), 1297 to
    1. https://doi.org/10.1002/acp.1537
  • Nakata, T. (2017). Does repeated practice make perfect? The effects of within-session repeated retrieval on second language vocabulary learning. Studies in Second Language Acquisition, 39(4), 653 to 679. https://doi.org/10.1017/S0272263116000280
  • Nation, I. S. P. (2014). How much input do you need to learn the most frequent 9,000 words? Reading in a Foreign Language, 26(2), 1 to 16. https://doi.org/10.64152/10125/66881
  • Pellicer-Sánchez, A., & Schmitt, N. (2010). Incidental vocabulary acquisition from an authentic novel: Do Things Fall Apart? Reading in a Foreign Language, 22(1), 31 to 55. https://doi.org/10.64152/10125/66652
  • Pigada, M., & Schmitt, N. (2006). Vocabulary acquisition from extensive reading: A case study. Reading in a Foreign Language, 18(1), 1 to 28. https://doi.org/10.64152/10125/66611
  • Rott, S. (1999). The effect of exposure frequency on intermediate language learners' incidental vocabulary acquisition and retention through reading. Studies in Second Language Acquisition, 21(4), 589 to 619. https://doi.org/10.1017/S0272263199004039
  • Uchihara, T., Webb, S., & Yanagisawa, A. (2019). The effects of repetition on incidental vocabulary learning: A meta-analysis of correlational studies. Language Learning, 69(3), 559 to 599. https://doi.org/10.1111/lang.12343
  • Waring, R., & Takaki, M. (2003). At what rate do learners learn and retain new vocabulary from reading a graded reader? Reading in a Foreign Language, 15(2), 130 to 163. https://doi.org/10.64152/10125/66776
  • Webb, S. (2007). The effects of repetition on vocabulary knowledge. Applied Linguistics, 28(1), 46 to 65. https://doi.org/10.1093/applin/aml048
  • Webb, S., Uchihara, T., & Yanagisawa, A. (2023). How effective is second language incidental vocabulary learning? A meta-analysis. Language Teaching, 56(2), 161 to 180. https://doi.org/10.1017/S0261444822000507

Kako istražujemo