Koliko puta trebaš vidjeti riječ da bi je naučio?

Prema istraživanjima, za dobar početak treba oko 10 susreta s riječju, a neke riječi traže više od 20. Zašto broj varira i kako iskoristiti svaki susret.

Figura od gline crta na pragu, a prijateljica se naslanja na dovratak malog umjetničkog ateljea.

Ukratko: Ne postoji jedan čarobni broj, ali istraživanja daju koristan raspon. Kada riječi usvajaš čitanjem, oko 10 susreta je tačka na kojoj učenje postaje vjerovatno: u jednoj studiji čitaoci su prepoznali značenje 84 posto riječi koje su sreli 10 ili više puta. Ispod otprilike osam susreta većinu novih riječi zaboraviš za nekoliko mjeseci, a neke ti izmaknu i nakon 20. Kako susrećeš riječ jednako je važno kao i koliko često: rasporedi susrete u vremenu, susreći riječ u različitim rečenicama i pokušaj je se prisjetiti, a ne samo je ponovo pročitati.

Kratak odgovor: oko 10, a ponekad i mnogo više

Ako želiš zapamtiti jedan broj, neka to bude 10. U nekoliko studija s učenicima koji nove riječi susreću dok čitaju, nešto se mijenja oko desetog susreta: riječi viđene toliko puta mnogo je vjerovatnije da će razumjeti, prepoznati i zapamtiti nego riječi viđene samo nekoliko puta.

Ali uz „10“ idu tri iskrene ograde:

  • Zavisi od toga šta znači „naučiti“. Prvo dolazi prepoznavanje značenja riječi kada je vidiš. Da je se sam prisjetiš, napišeš je i tačno upotrijebiš u rečenici dolazi kasnije i traži više susreta.
  • Neke riječi su teže od drugih. Neke riječi se ne zadrže ni nakon 20 susreta.
  • Nisu svi susreti isti. Riječ koju sretneš jednom dnevno deset dana nije isto što i riječ koju sretneš deset puta u jednom popodnevu.

Zato ćeš na internetu naći odgovore od 6 do 20 i više. Oni jedni drugima ne proturječe. Mjere različite stvari.

Šta su otkrile studije

Istraživači ovo obično proučavaju tako što učenicima daju tekst u kojem se određene nepoznate riječi pojavljuju zadani broj puta, a zatim provjeravaju šta su naučili. Evo glavnih nalaza, od najkontrolisanijih do najrealističnijih.

Webb (2007): 1, 3, 7 i 10 susreta. Stuart Webb je dao 121 japanskom učeniku engleskog da čitaju kratke kontekste u kojima su se nove riječi pojavile 1, 3, 7 ili 10 puta, a zatim im je dao deset različitih testova: pravopis, značenje, gramatika, asocijacije riječi i drugo. Svaki korak naviše u broju susreta poboljšao je barem jednu vrstu znanja. Njegov zaključak: deset susreta u kontekstu može donijeti značajan napredak, ali potpuno poznavanje riječi može tražiti više od deset.

Rott (1999): računaju se i dva susreta. Susanne Rott je dala učenicima srednjeg nivoa da tokom čitanja nepoznate riječi sretnu dva, četiri ili šest puta. Već dva susreta napravila su mjerljivu razliku, dva i četiri dala su slične rezultate, a šest znatno više. Učenje, dakle, počinje rano, samo ne završava rano.

Pellicer-Sánchez i Schmitt (2010): pravi roman. Dvadeset naprednih španskih učenika engleskog čitalo je Things Fall Apart, neprilagođen roman koji sadrži 34 riječi na jeziku igbo koje nisu mogli znati. Za riječi susretnute 10 ili više puta prepoznali su značenje 84 posto i sjetili se značenja 55 posto. Za riječi susretnute 8 ili manje puta te brojke su bile 36 i 7 posto. Autori su najjasniju granicu pronašli između 5 do 8 susreta i 10 ili više.

Pigada i Schmitt (2006): jedan učenik, mjesec dana čitanja. U studiji slučaja jedan učenik francuskog pročitao je za mjesec dana četiri stupnjevane knjige, a zatim su s njim razgovarali o 133 ciljane riječi. Njegovo znanje o 65 posto njih poboljšalo se na neki način. Pravopis se poboljšao već nakon nekoliko susreta, ali značenju je trebalo duže: nije postojala tačka od koje je značenje bilo zagarantovano, iako je učenje primjetno raslo od otprilike 10 susreta. Neke riječi, poput essayer (pokušati), još nije naučio ni nakon 10 ili više susreta, a le radeau (splav) ni nakon 20.

Waring i Takaki (2003): šta ostane tri mjeseca kasnije. Petnaest japanskih učenika srednjeg nivoa ili višeg čitalo je stupnjevanu knjigu u kojoj se 25 ciljanih riječi pojavilo od jednom do 15 do 18 puta. Tri mjeseca kasnije u prosjeku su se sjećali značenja samo jedne od 25 riječi, i nijedne od riječi koje su sreli manje od osam puta.

Koliko smo sigurni? Prilično sigurni u smjer, manje u tačan broj. Metaanaliza (studija koja objedinjuje rezultate mnogih studija) koju su proveli Uchihara, Webb i Yanagisawa (2019) objedinila je 26 studija s 1.918 učenika i pronašla vezu srednje jačine između broja susreta i učenja. Jačina te veze razlikovala se zavisno od učenika (dob, koliko je riječi već znao), od toga kako je susretao riječi (razmaci, slike, koliko je bio angažovan) i od toga kako je testiran. Više susreta pouzdano pomaže. Koliko ti ih treba zavisi od svega toga.

Zašto se odgovor kreće od 6 do 20

Ako o ovom pitanju pročitaš pet članaka, možeš dobiti pet brojeva. Evo zašto.

Prepoznati je lakše nego prisjetiti se. Odabrati tačno značenje s liste (prepoznavanje) mnogo je lakše nego iz pamćenja proizvesti riječ ili njeno značenje (prisjećanje). U gore spomenutoj studiji s romanom učenici su nakon 10 ili više susreta prepoznali 84 posto značenja, ali su se sjetili samo 55 posto. Studija koja testira prepoznavanje zato će ukazati na manje susreta od one koja testira prisjećanje ili upotrebu.

Test danas ili za tri mjeseca? Mnoge studije testiraju učenike odmah nakon čitanja. Waring i Takaki su testirali ponovo nakon tri mjeseca i ostalo je vrlo malo. Riječ koju si znao jučer nije riječ koju si naučio.

Riječi se razlikuju. Riječ koja liči na neku u tvom jeziku, imenuje nešto konkretno ili je važna za priču lakša je. Kratak, čest glagol s mnogo značenja može biti iznenađujuće klizav, kao što pokazuje essayer iz studije Pigade i Schmitta.

Učenici se razlikuju. Metaanaliza iz 2019. pokazala je da su i dob učenika i broj riječi koje su već znali mijenjali koliko je ponavljanje pomoglo. Isti broj susreta ne čini isto za svakoga.

Samo čitanje je sporo. Metaanaliza iz 2023. koju su proveli Webb, Uchihara i Yanagisawa objedinila je 24 studije s 2.771 učesnikom koji su riječi učili samo čitanjem, slušanjem ili gledanjem. Učenici su u prosjeku na prvom testu usvojili 9 do 18 posto ciljanih riječi, a za kasnije testove autori procjenjuju manje od 20 posto. Namjerno učenje (kartice, vježbe) prolazi bolje: autori navode raniju metaanalizu u kojoj su učenici zadržali 39,4 posto. Čitanje ti daje količinu; namjerno ponavljanje osigurava da se važne riječi zadrže.

Šta čini da se susret računa

Deset susreta je gruba smjernica. Deset dobrih susreta je bolja. Istraživanja ukazuju na tri stvari zbog kojih svaki susret vrijedi više.

1. Rasporedi susrete u vremenu

Sresti riječ deset puta u jednoj sesiji manje je korisno nego sresti je u deset različitih dana. U metaanalizi iz 2023. učenje iz inputa bilo je veće kada su susreti bili raspoređeni kroz nekoliko sesija nego kada su se svi desili u jednoj, a razlika je rasla na odgođenim testovima (veličina efekta 1,71 za učenje u razmacima naspram 0,58 za zbijeno učenje).

Isto vrijedi za kartice. Nate Kornell (2009) je dao učenicima da uče parove riječi ili u jednom velikom špilu (pa se svaka kartica vraćala nakon dužeg razmaka) ili u nekoliko malih špilova (kraći razmaci). Veliki špil je pobijedio za 90 posto učesnika. Ipak, nakon prve sesije 72 posto njih vjerovalo je da su bolje djelovali mali špilovi. Razmak djeluje teže, i upravo zato funkcioniše. Naš članak o ponavljanju u razmacima to detaljnije objašnjava.

2. Pokušaj se prisjetiti, a ne samo ponovo čitati

Vidjeti riječ je jedna vrsta susreta. Izvući je iz pamćenja je jača. Tatsuya Nakata (2017) je dao 98 japanskih učenika da nauče 16 engleskih riječi, pri čemu su se svake prisjetili iz pamćenja jednom, tri, pet ili sedam puta u jednoj sesiji. Pet i sedam prisjećanja dalo je jasno bolje rezultate od jednog ili tri, čak i sedmicama kasnije. Ali postoji kvaka: po utrošenoj minuti najefikasnije je bilo jedno prisjećanje. Ponovljeno prisjećanje se, dakle, isplati, ali raspoređivanje tih prisjećanja kroz nekoliko dana bolje je od gomilanja u jednu sesiju.

3. Susreći riječ u različitim rečenicama

Svaki susret u novoj rečenici nauči te nečemu više: drugom značenju, riječi s kojom se često javlja, tome kako se ponaša u gramatici. Zato je studija s romanom odvojeno brojala pravopis, vrstu riječi i značenje: svako od toga raste svojim tempom.

Behind the counter there is a letter and a small key.

Lucy puts the key in her pocket.

At night, the key does not open the bookshop door.

Tri susreta s jednom riječi, key (ključ), u tri poglavlja kratke engleske priče nivoa A2. Svaka rečenica je prikazuje kako radi nešto drugo.

Koliko je to čitanja?

Ako je cilj oko 12 susreta po riječi, koliko moraš pročitati da bi do njih došao? Paul Nation (2014) je na to odgovorio pomoću velikih zbirki engleskih tekstova, uzimajući 12 susreta kao „umjereno siguran“ cilj.

Njegove procjene: da bi riječi iz 2.000 najčešćih porodica riječi sreo oko 12 puta, trebaš pročitati oko 200.000 riječi. Za 9.000 najčešćih oko 3 miliona, odnosno otprilike dva do dvadeset pet romana, zavisno od tvog nivoa. (Porodica riječi je riječ zajedno sa svojim oblicima, kao read, reads, reading, reader.)

To zvuči kao mnogo, ali Nation je to pretvorio u vrijeme. Ako čitaš 150 riječi u minuti, pet dana sedmično, za učenje treće hiljade riječi treba oko 10 minuta dnevno; za petu hiljadu oko 33 minute dnevno. Kvaka je u tome što tekst mora biti na pravom nivou, tako da su te riječi onih nekoliko nepoznatih na stranici. To je razlog da se čita mnogo lahkog teksta, o čemu pišemo u članku kako naučiti jezik čitanjem.

Praktičan plan za tvojih sljedećih 100 riječi

Sve ovo možeš primijeniti već danas, s aplikacijom ili bez nje.

  1. Čitaj svaki dan na ugodnom nivou. Biraj tekstove u kojima znaš skoro svaku riječ, tako da se nove ističu i da ih možeš pogoditi iz konteksta. Upravo količina vraća riječi.
  2. Neko vrijeme ostani uz jednu temu ili seriju. Serija knjiga ili priča ponovo koristi iste likove, mjesta i vokabular, pa se iste riječi same stalno vraćaju.
  3. Spremi riječi koje se pojave dvaput. Riječ koja se pojavi drugi ili treći put vjerovatno vrijedi naučiti. Zapiši je zajedno s rečenicom u kojoj si je pronašao.
  4. Ponavljaj prisjećanjem, a ne ponovnim čitanjem. Pokrij značenje i pokušaj ga se sjetiti, ili pogledaj značenje i pokušaj proizvesti riječ. I kada pogriješiš pa provjeriš, to i dalje pomaže.
  5. Rasporedi ponavljanja. Novu riječ ponovi sljedećeg dana, zatim nakon nekoliko dana, pa nakon sedmicu ili dvije. Kratke sesije u razmacima bolje su od jedne duge.
  6. Upotrijebi riječ jednom. Napiši je u rečenici o svom danu ili je izgovori naglas. Korištenje riječi je još jedna vrsta susreta i pokazuje ti da li je zaista znaš.
  7. Ne brini zbog tvrdoglavih riječi. Ako se riječ ne zadrži ni nakon mnogo susreta, to je normalno. Nastavi čitati; vratit će se.

Gdje se uklapa Franzie

Napravili smo Franzie tako da se susreti sabiraju bez dodatnog truda. Ona piše priče na jeziku koji učiš, na tvom nivou, a priče se nastavljaju poglavlje za poglavljem, pa se vraćaju isti likovi i iste riječi. Dodirni bilo koju riječ da vidiš njeno značenje i gramatiku i da je čuješ, a zatim je spremi.

Franzie kartica za englesku riječ arrive: glagol koji znači „stići“, koji možeš spremiti i preslušati.
Dodirni riječ koju si već sreo, provjeri šta znači i spremi je za ponavljanje.

Spremljene riječi se vraćaju u ponavljanju vokabulara, gdje vidiš značenje i prisjećaš se riječi, u sve većim razmacima. Vraćaju se i u tvojim sljedećim pričama gdje se uklapaju, pa ih ponovo susrećeš u novoj rečenici, a ne samo na kartici. To su razmaci, prisjećanje i raznovrstan kontekst u jednoj rutini.

Ipak, za ovo ti ne treba aplikacija. Gomila stupnjevanih knjiga, sveska i nekoliko minuta ponavljanja svakog dana slijede ista načela.

Česta pitanja

Koliko puta trebaš vidjeti riječ da bi je zapamtio?

Istraživanja ukazuju na oko 10 susreta tokom čitanja za dobru šansu da prepoznaš njeno značenje, a više da bi je se prisjetio i koristio. U jednoj studiji riječi susretnute manje od osam puta nisu se pamtile ni tri mjeseca kasnije.

Da li je pravilo „7 puta“ tačno?

Nijedna studija ne pokazuje da je sedam fiksan broj. Neke riječi se nauče u manje susreta, drugima treba više od 20. Važno je koliko su susreti razmaknuti i da li pokušavaš da se prisjetiš riječi.

Koliko novih riječi mogu naučiti dnevno?

Zavisi od toga koliko vremena imaš za ponavljanje. Svakoj novoj riječi treba nekoliko susreta u razmacima tokom sljedećih sedmica, pa je manji broj riječi koje zaista ponavljaš bolji od duge liste koju vidiš jednom.

Da li je čitanje dovoljno za učenje vokabulara?

Čitanje gradi vokabular postojano, ali sporo: u studijama učenici samo čitanjem ili slušanjem usvoje manje od 20 posto novih riječi. Ako dodaš namjerno ponavljanje najkorisnijih riječi, mnogo više njih će se zadržati.

Izvori

  • Kornell, N. (2009). Optimising learning using flashcards: Spacing is more effective than cramming. Applied Cognitive Psychology, 23(9), 1297 to
    1. https://doi.org/10.1002/acp.1537
  • Nakata, T. (2017). Does repeated practice make perfect? The effects of within-session repeated retrieval on second language vocabulary learning. Studies in Second Language Acquisition, 39(4), 653 to 679. https://doi.org/10.1017/S0272263116000280
  • Nation, I. S. P. (2014). How much input do you need to learn the most frequent 9,000 words? Reading in a Foreign Language, 26(2), 1 to 16. https://doi.org/10.64152/10125/66881
  • Pellicer-Sánchez, A., & Schmitt, N. (2010). Incidental vocabulary acquisition from an authentic novel: Do Things Fall Apart? Reading in a Foreign Language, 22(1), 31 to 55. https://doi.org/10.64152/10125/66652
  • Pigada, M., & Schmitt, N. (2006). Vocabulary acquisition from extensive reading: A case study. Reading in a Foreign Language, 18(1), 1 to 28. https://doi.org/10.64152/10125/66611
  • Rott, S. (1999). The effect of exposure frequency on intermediate language learners' incidental vocabulary acquisition and retention through reading. Studies in Second Language Acquisition, 21(4), 589 to 619. https://doi.org/10.1017/S0272263199004039
  • Uchihara, T., Webb, S., & Yanagisawa, A. (2019). The effects of repetition on incidental vocabulary learning: A meta-analysis of correlational studies. Language Learning, 69(3), 559 to 599. https://doi.org/10.1111/lang.12343
  • Waring, R., & Takaki, M. (2003). At what rate do learners learn and retain new vocabulary from reading a graded reader? Reading in a Foreign Language, 15(2), 130 to 163. https://doi.org/10.64152/10125/66776
  • Webb, S. (2007). The effects of repetition on vocabulary knowledge. Applied Linguistics, 28(1), 46 to 65. https://doi.org/10.1093/applin/aml048
  • Webb, S., Uchihara, T., & Yanagisawa, A. (2023). How effective is second language incidental vocabulary learning? A meta-analysis. Language Teaching, 56(2), 161 to 180. https://doi.org/10.1017/S0261444822000507

Kako istražujemo