Koliko treba vremena da naučiš španski? Šta kažu istraživanja

Oko 600 sati nastave za diplomate koji uče puno radno vrijeme, a za većinu nas i duže. Šta znače brojke FSI-ja, zašto se procjene razlikuju i šta ubrzava učenje.

Dva putnika od gline s torbama stoje iznad tirkiznog zaliva i sela šarenih kuća na padini brda.

Ukratko: Za govornika engleskog španski je jedan od jezika koji se brže uče. Američki Foreign Service Institute očekuje da njegovi polaznici dostignu profesionalni nivo za 23 do 24 sedmice, odnosno 575 do 600 sati nastave, ali ti polaznici uče puno radno vrijeme, svaki dan dodaju sate domaće zadaće i pretpostavlja se da imaju dara za jezike. Kad uračunaš i tu zadaću, za visok nivo računaj na otprilike 950 sati fokusiranog rada. Uz 30 minuta dnevno to je oko pet godina, uz dva sata dnevno nešto više od jedne. Koristan svakodnevni nivo dostigneš mnogo ranije.

Kratak odgovor i kvaka

Ako potražiš odgovor na ovo pitanje, stalno ćeš nailaziti na jedan broj: oko 600 sati. Dolazi od Foreign Service Institutea (FSI), škole koja obučava američke diplomate. Dvoje njenih uposlenika, Frederick Jackson i Marsha Kaplan, opisali su iskustvo škole u radu iz 2001. godine. U njihovoj tabeli španski je u kategoriji I, grupi jezika „blisko srodnih engleskom“, zajedno s francuskim, italijanskim, portugalskim, holandskim i švedskim. Za te jezike FSI očekuje da polaznici dostignu cilj za 23 do 24 sedmice, odnosno 575 do 600 sati nastave. Teži jezici traju 44 sedmice (kategorija II) ili 88 sedmica (kategorija III, na primjer arapski, kineski, japanski i korejski).

To je dobra vijest. Kvaka je u sitnim slovima i važnija je od naslova:

  • Cilj je visok. FSI cilja na „opću profesionalnu kompetenciju“ u govoru i čitanju: govoriti dovoljno tačno za društveno predstavljanje i stručne rasprave te čitati veći dio dnevnih novina. To je daleko iznad naručivanja u restoranu.
  • Sati su samo sati nastave. FSI kaže da brzo učenje traži najmanje četiri sata nastave dnevno, pet dana sedmično, plus tri ili više sati samostalnog učenja dnevno.
  • Polaznici su neobični. Tabela pretpostavlja izvornog govornika engleskog s „vrlo dobrom ili boljom nadarenošću“ za učenje jezika u učionici. Rad dodaje da manje vještim učenicima obično treba duže. Polaznici FSI-ja su odrasli (prosječna dob bila im je 41 godina), a prosječan polaznik već je znao 2,3 druga jezika.
  • Razredi su maleni. Za početnike u jezicima poput španskog FSI ograničava razrede na šest polaznika.

Dakle, 600 sati nije koliko traje učenje španskog. Toliko traje za nadarene, iskusne učenike u malenim razredima koji uče puno radno vrijeme, i to prije nego što uračunaš njihovu domaću zadaću.

Šta podaci FSI-ja zaista pokazuju o španskom

Drugi pogled na brojke samog FSI-ja donosi koristan detalj. Ekonomisti Barry Chiswick i Paul Miller (2005) iskoristili su rezultate FSI-ja za Amerikance prosječnih sposobnosti kojima je engleski maternji, izmjerene nakon 24 sedmice obuke, kako bi napravili skalu težine svakog jezika. Na toj skali 1,00 je najteži (japanski), a 3,00 najlakši (afrikaans, norveški i švedski).

Španski je dobio 2,25. Francuski je dobio 2,50. Drugim riječima, nakon istih 24 sedmice prosječni učenici španskog govorili su lošije od učenika najlakših germanskih jezika i nešto lošije od učenika francuskog. Španski je lagan u poređenju s većinom jezika, ali u evidenciji FSI-ja nije bio najlakši.

Koliko smo sigurni? Brojke FSI-ja su stvarni zapisi iz decenija podučavanja, što je rijetko i vrijedno. Ali opisuju jednu grupu učenika u jednoj vrsti programa. Koristi ih kao lenjir za poređenje jezika, a ne kao obećanje za vlastiti vremenski okvir.

Šta znači „naučiti španski“: nivoi, a ne cilj na kraju trke

„Koliko dugo“ ima smisla tek kad kažeš „da bih mogao šta“. Na početku se snalaziš s nečim poput Where is the station? (Gdje je stanica?). Na cilju FSI-ja možeš braniti svoj stav na sastanku. Između toga su godine.

U Evropi se nivoi obično opisuju prema CEFR-u (Zajednički evropski referentni okvir za jezike): A1 i A2 za osnovne korisnike, B1 i B2 za samostalne korisnike, C1 i C2 za iskusne korisnike. Svaki nivo dolazi s opisima onoga što korisnik „može“. Na nivou B2, na primjer, govornik „može dati jasne, detaljne opise o širokom spektru tema“ vezanih za oblast svog interesovanja.

Vidjet ćeš i brojeve sati pripisane svakom nivou CEFR-a, a oni se rijetko slažu. Za to postoji razlog. Kako je istakao lingvista Jan Hulstijn (2007), nivoi CEFR-a izgrađeni su na procjenama nastavnika jezika i drugih stručnjaka o tome koji opisi pripadaju kojem nivou, a ne na podacima o tome kako se stvarni učenici razvijaju. Okvir je vrlo dobar način da se opiše šta neko može. Nikad nije bio štoperica.

U Sjedinjenim Državama uobičajeno mjerilo je skala ACTFL (American Council on the Teaching of Foreign Languages), koja svaki glavni nivo dijeli na manje podnivoe. Cilj FSI-ja, napominju Jackson i Kaplan, otprilike odgovara nivou „vrhunski“ na toj skali.

Kako to izgleda uz uobičajen raspored

Ovdje brojke otrežnjuju, a onda postaju korisne.

Tempo u učionici

Daniel Isbell, Paula Winke i Susan Gass (2019) pratili su 814 studenata koji su učili kineski, francuski, španski i ruski na velikom američkom javnom univerzitetu (374 od njih španski) i dva do četiri puta tokom dvije godine testirali njihov govor zvaničnim testom ACTFL. U prosjeku su učenici napredovali otprilike za trećinu podnivoa po semestru. Jednostavno rečeno: na redovnom fakultetskom predmetu za jedan mali korak naviše na skali trebala su otprilike tri semestra. Autori su također otkrili da sam jezik nije imao poseban uticaj na početni nivo ni na napredak, dok su prethodno iskustvo i motivacija učenika objasnili oko 43 posto razlika u tome odakle su krenuli i 23 posto razlika u tome koliko su brzo napredovali.

Računica za samostalno učenje

Brojke FSI-ja mogu se pretvoriti u grubu ličnu procjenu, sve dok imaš na umu koga opisuju. Kroz 24 sedmice, tri sata samostalnog učenja dnevno, pet dana sedmično, dodaju oko 360 sati na 575 do 600 sati nastave. To je otprilike 950 sati fokusiranog rada do profesionalnog nivoa u idealnim uslovima.

Dnevno učenje, svaki dan Vrijeme do oko 950 sati
30 minuta oko 5 godina i 2 mjeseca
1 sat oko 2 godine i 7 mjeseci
2 sata oko 1 godine i 4 mjeseca

Dvije iskrene korekcije:

  1. Većina nas nisu polaznici FSI-ja. Nema pažljivo odabrane nadarenosti, nema razreda od šest polaznika sa školovanim nastavnikom. Očekuj da će ti trebati više od ovoga, a ne manje.
  2. Većini nas ne treba cilj FSI-ja. Opušten razgovor, putovanja, serije s titlovima i laki romani dolaze mnogo prije „stručnih rasprava u posebnim oblastima“. Ako ti je to cilj, do njega te dovede djelić ovih sati.

Šta ubrzava učenje (a šta ne)

Zgusnuto vrijeme pobjeđuje sporo kapanje

Ovo ljude iznenadi. Raquel Serrano i Carmen Muñoz (2007) uporedile su tri kursa engleskog na Univerzitetu u Barceloni, svaki s istih 110 sati: jedan raspoređen na sedam mjeseci (četiri sata sedmično), jedan na tri do četiri mjeseca (osam do deset sati sedmično) i jedan sabijen u pet sedmica (25 sati sedmično). Polaznici, uglavnom studenti na srednjem nivou, naučili su više kad su isti sati bili zgusnuti u kraći period.

Druga istraživanja upućuju u istom smjeru. U Quebecu su Laura Collins i saradnici (1999) uporedili intenzivne programe engleskog za oko 700 djece u osnovnoj školi kojima je francuski maternji i dobili bolje rezultate kad su sati engleskog bili zgusnuti u polovinu školske godine umjesto raspoređeni na cijelu. Serrano (2011) je na 152 učenika engleskog otkrila da su učenici na srednjem nivou više dobili od intenzivnih kurseva, dok napredni učenici nisu imali toliku korist. Patsy Lightbown i Nina Spada (2020) pregledale su takve dokaze i tvrde da su periodi intenzivne nastave jedan od boljih načina da učenici dobiju više korisnog vremena.

Ali razmaci između ponavljanja i dalje su važni

To možda zvuči kao da protivrječi svemu što si čuo o ponavljanju u razmacima. Zapravo ne baš. Su Kyung Kim i Stuart Webb (2022) objedinili su 48 eksperimenata s 3.411 učesnika i otkrili da je vježbanje u razmacima imalo srednji do velik efekat na učenje drugog jezika te da su duži razmaci između vježbi davali bolje rezultate na odgođenim testovima.

Ta dva nalaza se ovako slažu: ponavljanje određenih riječi i oblika rasporedi u razmacima, ali ukupno vrijeme učenja zgusni kad god možeš. Mjesec u kojem učiš sat ili dva dnevno obično će te odvesti dalje nego isti sati rasuti kroz godinu.

Srodan jezik pomaže, kad ga dobro znaš

Ako već govoriš portugalski, italijanski ili francuski, imaš pravu prednost. Ogromna studija s oko 50.000 odraslih učenika holandskog sa 62 različita maternja jezika (Schepens, van Hout i Jaeger, 2020) otkrila je da maternji jezik objašnjava 9 do 22 posto razlika u govornoj kompetenciji te da se gotovo 80 posto tog efekta može objasniti time koliko su jezici slični po glasovima, oblicima riječi i rječniku. Ta se studija bavi holandskim, ali princip vrijedi i šire.

Postoji uslov. Jackson i Kaplan navode da je u FSI-ju poznavanje srodnog jezika davalo korisnu prednost tek kad ga je učenik govorio na profesionalnom nivou ili bolje. Dvije godine školskog francuskog neće ti mnogo skratiti učenje španskog.

Količina čitanja

Što više španskog razumiješ, to više španskog možeš upiti i to ti brže raste vokabular. Metaanaliza 34 studije s 3.942 učesnika (Nakanishi, 2015) pokazala je srednji pozitivan efekat ekstenzivnog čitanja, odnosno mnogo laganog čitanja u kojem uživaš, na vještinu čitanja. Detaljnije o tome kako to raditi pišemo u članku kako naučiti jezik čitanjem.

Prečice oko vremena nema

Jackson i Kaplan o tome govore bez okolišanja: vrijeme koje početniku treba do profesionalne kompetencije „ne može se znatno skratiti“. FSI je pokušao skratiti svoje programe i nije uspio. Metode mogu učiniti da tvoji sati vrijede više, ali sati ti i dalje trebaju.

Realan plan

  1. Odaberi cilj koji možeš opisati. „Voditi razgovor od 20 minuta o svojoj sedmici“ ili „pročitati kratak roman“ bolje je od „tečno govoriti“.
  2. Broji sate, ne mjesece. Vodi jednostavan dnevnik. On pretvara „ne napredujem“ u „odradio sam 80 sati“, što je iskreno i motiviše.
  3. Nađi dnevni minimum kojeg ćeš se držati. Trideset minuta svaki dan daje više od 180 sati godišnje.
  4. Dodaj intenzivne periode. Sedmica godišnjeg odmora, ljetni kurs ili mjesec dodatnih večeri pomjerit će te više nego isto vrijeme razvučeno u tanko.
  5. Ponavljaj po rasporedu. Vrati se riječima koje si tražio nakon jednog dana, nakon nekoliko dana i nakon sedmicu dana.
  6. Mnogo čitaj i slušaj na svom nivou. Lagan materijal u kojem uživaš način je na koji sati postaju vokabular.
  7. Govori rano, makar loše. Sati čitanja i slušanja grade razumijevanje, ali govor traži vlastitu vježbu.

Gdje se uklapa Franzie

Franzie je jedan način da lakše održiš te sate. Ona piše priče na španskom na tvom nivou, o temama koje biraš, pa svakodnevno čitanje djeluje kao čitanje, a ne kao domaća zadaća. Možeš dodirnuti bilo koju riječ za prijevod i pomoć s gramatikom, sačuvati je za ponavljanje, a zatim nove riječi upotrijebiti u kratkoj igri uloga nakon svakog poglavlja. To je način da skupljaš redovne sate, a ne prečica oko njih.

Igra uloga u aplikaciji Franzie na španskom: pitaš možeš li platiti karticom, a Franzie, kao Eleni, predaje ti karte za trajekt i kaže da kapetan neće čekati.
Nakon svakog poglavlja Franzie glumi lik da odmah upotrijebiš nove riječi.

Česta pitanja

Koliko treba da tečno naučiš španski?

Za profesionalni nivo Foreign Service Institute od vrlo sposobnih polaznika koji uče puno radno vrijeme očekuje 575 do 600 sati nastave plus svakodnevnu domaću zadaću, ukupno oko 950 sati. Većini učenika treba duže, a većini taj nivo ni ne treba da bi se ugodno služili španskim.

Možeš li naučiti španski za 3 mjeseca?

Ne do visokog nivoa. Polaznicima FSI-ja koji uče puno radno vrijeme, s najmanje sedam sati nastave i učenja dnevno, za profesionalni nivo treba 23 do 24 sedmice. Tri fokusirana mjeseca mogu ti dati čvrst početak.

Da li je španski najlakši jezik za govornike engleskog?

Među lakšima je: FSI ga svrstava u kategoriju I. Ipak, u rezultatima FSI-ja nakon 24 sedmice španski (2,25) bio je ispod francuskog (2,50) te ispod švedskog, norveškog i afrikaansa (3,00).

Koliko sati dnevno trebam učiti španski?

Koliko god možeš održati. Istraživanja o formatima kurseva upućuju na to da isti sati bolje djeluju kad su zgusnuti u kraći period, pa više vremena dnevno pomaže, sve dok ponavljanja raspoređuješ u razmacima.

Da li pomaže poznavanje drugog romanskog jezika?

Da, posebno ako ga dobro govoriš. Sličnost jezika snažno predviđa koliko brzo odrasli uče, a FSI je otkrio da se prednost javlja kad je drugi jezik na profesionalnom nivou.

Izvori

  • Chiswick, B. R., & Miller, P. W. (2005). Linguistic distance: A quantitative measure of the distance between English and other languages. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 26(1), 1 to 11. https://doi.org/10.1080/14790710508668395
  • Collins, L., Halter, R. H., Lightbown, P. M., & Spada, N. (1999). Time and the distribution of time in L2 instruction. TESOL Quarterly, 33(4), 655 to 680. https://doi.org/10.2307/3587881
  • Hulstijn, J. H. (2007). The shaky ground beneath the CEFR: Quantitative and qualitative dimensions of language proficiency. The Modern Language Journal, 91(4), 663 to 667. https://doi.org/10.1111/j.1540-4781.2007.00627_5.x
  • Isbell, D. R., Winke, P., & Gass, S. M. (2019). Using the ACTFL OPIc to assess proficiency and monitor progress in a tertiary foreign languages program. Language Testing, 36(3), 439 to 465. https://doi.org/10.1177/0265532218798139
  • Jackson, F. H., & Kaplan, M. A. (2001). Lessons learned from fifty years of theory and practice in government language teaching. In J. E. Alatis & A.-H. Tan (Eds.), Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics 1999 (pp. 71 to 87). Georgetown University Press.
  • Kim, S. K., & Webb, S. (2022). The effects of spaced practice on second language learning: A meta-analysis. Language Learning, 72(1), 269 to 319. https://doi.org/10.1111/lang.12479
  • Lightbown, P. M., & Spada, N. (2020). Teaching and learning L2 in the classroom: It's about time. Language Teaching, 53(4), 422 to 432. https://doi.org/10.1017/S0261444819000454
  • Nakanishi, T. (2015). A meta-analysis of extensive reading research. TESOL Quarterly, 49(1), 6 to 37. https://doi.org/10.1002/tesq.157
  • Schepens, J., van Hout, R., & Jaeger, T. F. (2020). Big data suggest strong constraints of linguistic similarity on adult language learning. Cognition, 194, 104056. https://doi.org/10.1016/j.cognition.2019.104056
  • Serrano, R. (2011). The time factor in EFL classroom practice. Language Learning, 61(1), 117 to 145. https://doi.org/10.1111/j.1467-9922.2010.00591.x
  • Serrano, R., & Muñoz, C. (2007). Same hours, different time distribution: Any difference in EFL? System, 35(3), 305 to 321. https://doi.org/10.1016/j.system.2007.02.001

Kako istražujemo