Koliko vremena treba da se nauči njemački? Šta kažu istraživanja
Oko 600 časova nastave za diplomate koji uče puno radno vrijeme, a za većinu nas duže. Šta brojke FSI kažu o njemačkom, gdje odlazi vrijeme i šta te ubrzava.

Ukratko: U tabeli koju je Institut za diplomatsku službu SAD objavio 2001. godine, njemački je među lakšim jezicima za one kojima je engleski maternji: 23 do 24 sedmice, odnosno od 575 do 600 časova nastave, do profesionalnog nivoa. Ti polaznici uče puno radno vrijeme, svakog dana dodaju sate domaćeg rada i odabrani su zbog dara za jezike. Kada se uračuna i domaći rad, računaj na otprilike 950 sati usredsređenog rada za visok nivo: oko pet godina uz 30 minuta dnevno, nešto više od jedne uz dva sata dnevno. Na redovnom fakultetskom kursu većina studenata za godinu ili dvije stigne do sredine nivoa Intermediate u govoru.
Kratak odgovor i zašto viđaš različite brojke
Ako potražiš odgovor na ovo pitanje, naći ćeš dvije vrste odgovora: precizan broj sati i mnogo „zavisi“. I jedno i drugo je djelimično tačno.
Precizan broj potiče od Instituta za diplomatsku službu (Foreign Service Institute, FSI), škole koja obučava američke diplomate. Dvoje njegovih zaposlenih, Frederick Jackson i Marsha Kaplan, objavili su 2001. godine šta škola očekuje od učenja. U njihovoj tabeli njemački je u kategoriji I, grupi jezika „blisko srodnih engleskom“, zajedno sa francuskim, italijanskim, portugalskim, rumunskim, španskim, švedskim, holandskim, norveškim i afrikansom. Za te jezike FSI očekuje da polaznici dostignu cilj za 23 do 24 sedmice, odnosno od 575 do 600 časova nastave. Jezici kategorije II, kao što su ruski, grčki ili turski, traže 44 sedmice, a kategorije III (arapski, kineski, japanski i korejski) 88 sedmica.
Možda ćeš negdje pročitati da je njemački jezik kategorije II. U tabeli koju su objavili Jackson i Kaplan nije. Tačno je da njemački nije najlakši jezik u svojoj grupi, a sljedeći odjeljak pokazuje koliko.
Prije nego što zapišeš „600 sati“, pročitaj sitna slova, jer mijenjaju značenje te brojke:
- Cilj je visok. FSI teži „opštem profesionalnom znanju“: da govoriš dovoljno tačno da predstavljaš svoju stranu u društvenim prilikama i vodiš stručne razgovore, i da čitaš veći dio dnevnih novina.
- Sati su samo časovi nastave. FSI kaže da brzo učenje traži najmanje četiri časa nastave dnevno, pet dana sedmično, plus tri ili više sati samostalnog učenja svakog dana.
- Polaznici su neobični. Tabela pretpostavlja izvornog govornika engleskog sa „veoma dobrom ili boljom sposobnošću“ za učenje jezika u učionici i napominje da manje vješti učenici obično traže više vremena. Polaznici FSI su odrasli (prosječna starost im je bila 41 godina) koji su u prosjeku već znali 2,3 druga jezika.
Dakle, 600 sati nije koliko traje učenje njemačkog. To je koliko traje učenje njemačkog za darovite, iskusne učenike koji uče puno radno vrijeme, prije nego što uopšte uračunaš njihov domaći rad.
Kako njemački stoji u poređenju sa drugim „lakim“ jezicima
Ocjene samog FSI dodaju koristan detalj. Ekonomisti Barry Chiswick i Paul Miller (2005) iskoristili su ocjene FSI za Amerikance kojima je engleski maternji, prosječnih sposobnosti, izmjerene poslije 24 sedmice obuke, da naprave skalu težine svakog jezika. Na toj skali 1,00 je najteži (japanski), a 3,00 najlakši (afrikans, norveški i švedski).
Njemački je dobio 2,25. To je isto kao španski i danski, ispod francuskog, italijanskog i portugalskog (2,50) i ispod holandskog (2,75). Drugim riječima, poslije istih 24 sedmice prosječni učenici njemačkog govorili su slabije od učenika njegovih najbližih srodnika, holandskog i skandinavskih jezika, i malo slabije od učenika romanskih jezika.
To se slaže sa onim što osjeća većina učenika. Njemački dijeli mnogo riječi sa engleskim (Haus, Hand, Wasser, finden), pa je početak prijatan. Vrijeme odlazi na gramatiku.
Koliko smo sigurni? Brojke FSI su stvarna evidencija iz decenija nastave, što je rijetko i dragocjeno. Ali one opisuju jednu grupu učenika u jednoj vrsti programa. Koristi ih za poređenje jezika, a ne kao obećanje za tvoj lični rok.
Kako izgleda normalan raspored
Polaznici FSI nijesu kao većina nas. Bolju sliku normalnog tempa daje katedra za njemački na jednom univerzitetu.
John Norris i Peter Pfeiffer (2003) testirali su govor 128 studenata u cijelom programu njemačkog na Univerzitetu Džordžtaun, snimljenim testom govora koji se ocjenjuje na skali ACTFL (Američkog savjeta za nastavu stranih jezika). Ta skala ide od nivoa Novice (početni) preko Intermediate (srednji) i Advanced (napredni) do Superior (superioran), a niže glavne nivoe dijeli na Low, Mid i High. Profesionalni cilj FSI, napominju Jackson i Kaplan, otprilike odgovara nivou Superior.
Evo šta su Norris i Pfeiffer otkrili za studente na kursevima sa tri časa sedmično:
| Semestri njemačkog | Tipična ocjena (medijana) |
|---|---|
| 1 | Intermediate-Low |
| 2 do 4 | Intermediate-Mid |
| 5 i 6 | Intermediate-High |
| 7 | Advanced-High (testirano samo 5 studenata) |
Izdvajaju se tri stvari. Prvo, skoro svi su brzo stigli do Intermediate-Low, do kraja prvog semestra. Drugo, studenti su zatim zastali na Intermediate-Mid veći dio druge godine, a onda ponovo napredovali na trećoj i četvrtoj godini. Treće, ljudi su se mnogo razlikovali: poslije istih četiri semestra jedan student je dobio ocjenu Novice-High, a drugi Advanced-High.
Autori opisuju i raniju studiju na Univerzitetu Ajove, gdje je medijana ocjena 20 studenata poslije četiri semestra njemačkog bila stepenicu niže, Intermediate-Low. Dobro osmišljen program, dakle, može biti bolji od prosjeka, ali i tada te dvije godine fakultetskog njemačkog obično ostave u rasponu Intermediate, daleko od cilja FSI.
Računica za samostalno učenje
Brojke FSI mogu da se pretvore u grubu ličnu procjenu, sve dok pamtiš koga opisuju. Tokom 24 sedmice, tri sata samostalnog učenja dnevno, pet dana sedmično, dodaju oko 360 sati na časove nastave (od 575 do 600). To daje otprilike 950 sati usredsređenog rada do profesionalnog nivoa u idealnim uslovima.
| Učenje svakog dana | Vrijeme do oko 950 sati |
|---|---|
| 30 minuta | oko 5 godina i 2 mjeseca |
| 1 sat | oko 2 godine i 7 mjeseci |
| 2 sata | oko 1 godine i 4 mjeseca |
Dvije iskrene ispravke:
- Većina nas nije na obuci u FSI. Nema pažljivo odabrane sposobnosti, nema male grupe sa obučenim nastavnikom. Očekuj da će ti trebati više od ovoga, a ne manje.
- Većini nas ne treba cilj FSI. Naručivanje, ćaskanje, putovanja i lake knjige dolaze mnogo prije stručnih razgovora. Ako ti je to cilj, do njega ćeš stići sa dijelom ovih sati.
Nivoi i ispiti: šta znači „naučiti njemački“
„Koliko dugo“ ima smisla tek kada kažeš „da bi radio šta“. U Evropi se nivoi obično opisuju pomoću CEFR (Zajednički evropski referentni okvir za jezike): A1 i A2 za osnovne korisnike, B1 i B2 za samostalne korisnike, C1 i C2 za iskusne korisnike. Ispiti Goethe-Instituta, od Goethe-Zertifikat A1 do C2, prate te nivoe, a mnogi univerziteti i poslodavci u zemljama njemačkog govornog područja traže sertifikat određenog nivoa.
Vidjećeš i procjene broja sati za svaki nivo, od škola i organizatora kurseva. Rijetko se slažu, jer opisuju različite kurseve sa različitim polaznicima i domaćim radom. Shvati ih kao grub orijentir i očekuj odnos koji si vidio gore: profesionalni cilj FSI nalazi se blizu vrha ovih skala, a koraci su sve duži što se više penješ.
Teški djelovi za govornike engleskog
Istraživanja njemačkog kao drugog jezika ukazuju na nekoliko stvari koje traju duže od svega ostalog. Dobro je znati ih unaprijed, jer zastoj manje liči na neuspjeh kada znaš da je normalan.
Red riječi i razdvojni glagoli
Njemački stavlja glagole na mjesta na kojima ih engleski nema. U glavnoj rečenici konjugovani glagol dolazi na drugo mjesto, pa poslije jetzt (sad) kažeš jetzt gehe ich nach Hause (sad idem ja kući). Djelovi glagola idu na kraj: ich habe ein Haus gebaut (ja imam jednu kuću sagrađenu), a razdvojni glagol se cijepa na dva dijela: Fritz sieht das Bild an (Fritz gleda sliku, od ansehen). U zavisnoj rečenici konjugovani glagol ide na sam kraj: wenn ich nach Hause gehe (kad ja kući idem).
U klasičnoj studiji Jürgen Meisel, Harald Clahsen i Manfred Pienemann (1981) snimili su razgovore sa 45 italijanskih i španskih radnika koji su učili njemački u Njemačkoj bez formalne nastave. U njihovoj analizi više od 40 odraslih učenika pravila su se pojavljivala stalnim redom. Učenici su prvo slali djelove glagola i razdvojne rječce na kraj, zatim naučili da stave glagol ispred subjekta poslije riječi kao što je jetzt, i tek onda da šalju glagol na kraj zavisnih rečenica. Nijesu našli nikoga ko je imao posljednje pravilo bez prva dva.
Ti učenici su govorili romanske jezike i učili bez nastave, pa njihov tempo nije tvoj. Korisna pouka je redosljed: ako ti rečenice sa weil još dugo izlaze sa engleskim redom riječi, iako ti sve ostalo već ide lako, na normalnom si putu.
Der, die, das: rod
Svaka njemačka imenica je muškog, ženskog ili srednjeg roda, a član se mijenja sa njim: der Löffel (kašika), die Gabel (viljuška), das Messer (nož). Razlog često ne može da se vidi, pa se rod uči imenicu po imenicu.
Čitanje pomaže više nego što misliš. Denisa Bordag i saradnici (2019) dali su naprednim učenicima njemačkog da čitaju kratke tekstove sa novim imenicama. Poslije samo tri do četiri susreta u kontekstu, učenici su primjećivali kada se član ne slaže sa rodom nove imenice, kod imenica ženskog i srednjeg roda. Kod imenica muškog roda, za tako kratko vrijeme, nijesu. Zato čitaj mnogo i imenicama muškog roda posveti dodatnu pažnju kada ponavljaš.
Padeži: ko je šta uradio kome
Njemački označava ulogu imenice u rečenici padežnim nastavcima, uglavnom na članovima. Der Hund beißt den Mann znači „pas ujeda čovjeka“. Isto znači i Den Mann beißt der Hund: član den ti govori da je čovjek onaj koga ujedaju, iako dolazi prvi.
Govornici engleskog prvu imenicu obično čitaju kao subjekat, šta god da kaže njen član. Nick Henry (2022) tražio je studente njemačkog na trećem i četvrtom semestru, sve izvorne govornike engleskog, koji su ove rečenice sa objektom na početku i dalje pogrešno razumjeli bar u polovini slučajeva, i uključio njih 51. Studenti koji su učili uz nastavu usmjerenu na obradu (processing instruction), vježbu koja te tjera da iz člana zaključiš ko je šta uradio, poslije su te rečenice razumjeli bolje od studenata koji su dobili tradicionalno objašnjenje i vježbanja, a sastavljali su ih jednako dobro.
Pouka: padeži se ne uče samo pamćenjem tabela. Potrebno ti je mnogo vježbe u kojoj nastavci nose značenje.
Šta ubrzava učenje
Intenzivni periodi
U studiji sa Džordžtauna, Norris i Pfeiffer su uporedili studente koji su isto gradivo prva četiri semestra prešli za jednu godinu, sa šest časova nastave sedmično (intenzivni program), ili za dvije godine, sa tri (neintenzivni). Većina je dostigla slične nivoe, ali je više intenzivnih studenata stiglo do Intermediate-High ili više: 35 odsto, naspram 15 odsto. Iskustvo samog FSI pokazuje u istom smjeru. Jackson i Kaplan pišu da vrijeme posvećeno zadatku i intenzitet iskustva „djeluju presudno“ i da se vrijeme potrebno do profesionalnog znanja „ne može primjetno skratiti“.
Razmak između ponavljanja
Zgusnuto vrijeme učenja nije isto što i bubanje u posljednji čas. Su Kyung Kim i Stuart Webb (2022) objedinili su 48 eksperimenata sa 3.411 učesnika i otkrili da vježbanje u razmacima ima srednji do veliki efekat na učenje drugog jezika i da duži razmaci između vježbanja daju bolje rezultate na odloženim testovima. Uči mnogo kad možeš, ali svaku riječ i strukturu vraćaj tokom dana i sedmica. Kako, objašnjavamo u tekstu ponavljanje u razmacima i kako ga zaista koristiti.
Mnogo čitanja i slušanja
Jackson i Kaplan kažu da iskustvo FSI „nedvosmisleno“ pokazuje da je vrijeme koje učenici provedu čitajući, slušajući i komunicirajući na jeziku usko povezano sa tim koliko dobro mogu da ga koriste. Kod njemačkog čitanje hrani i najsporije djelove: rod i red riječi uče se iz mnogo primjera. Više u tekstu kako naučiti jezik čitanjem.
Realan plan
- Izaberi cilj koji možeš da opišeš. „Da položim Goethe B1“ ili „da cijelo veče razgovaram sa partnerovom porodicom“ bolje je od „da tečno govorim“.
- Broj sate, ne mjesece. Jednostavan dnevnik pretvara „ne napredujem“ u „imam 120 sati“, što je iskreno i motiviše.
- Nađi dnevni minimum koji ćeš održati. Trideset minuta svakog dana daje preko 180 sati godišnje.
- Dodaj intenzivne nalete. Ljetnji kurs ili mjesec dodatnih večeri pomjeriće te više nego isto vrijeme razvučeno na tanko.
- Svaku imenicu uči sa članom. Piši i izgovaraj die Gabel, nikad samo Gabel, a imenice muškog roda ponavljaj malo češće.
- Čitaj i slušaj mnogo na svom nivou. Red riječi i rod dolaze iz hiljada primjera.
- Vježbaj tamo gdje padež odlučuje. Čitaj rečenice u kojima ti samo član govori ko je šta uradio i odgovaraj na pitanja o njima.
Gdje se uklapa Franzie
Franzie je jedan od načina da lakše održiš te sate. Piše priče na njemačkom na tvom nivou, o temama koje sam biraš, pa svakodnevno čitanje djeluje kao čitanje, a ne kao domaći zadatak. Kada te neka rečenica zbuni, dodirni je za objašnjenje gramatike baš te rečenice, na primjer zašto je glagol završio na kraju. Možeš da dodirneš bilo koju riječ za značenje i oblike, da je sačuvaš za ponavljanje i da nove riječi upotrijebiš u kratkoj igri uloga poslije svakog poglavlja. To je način da redovno skupljaš sate, a ne prečica oko njih.
Česta pitanja
Koliko vremena treba da se tečno nauči njemački?
Za profesionalni nivo tabela Instituta za diplomatsku službu iz 2001. godine očekuje od 575 do 600 časova nastave plus svakodnevni domaći rad, ukupno oko 950 sati, od veoma sposobnih polaznika koji uče puno radno vrijeme. Većini učenika treba duže, a većini taj nivo nije ni potreban da bi opušteno koristili njemački.
Da li je njemački teži od španskog za govornike engleskog?
U ocjenama FSI poslije 24 sedmice njemački i španski su dobili isti rezultat (2,25). Rječnik njemačkog je bliži engleskom, a njegovoj gramatici, sa rodom, padežima i mjestom glagola, treba više vremena da se savlada.
Može li njemački da se nauči za 6 mjeseci?
Polaznici FSI koji uče puno radno vrijeme stižu do profesionalnog nivoa za 23 do 24 sedmice, uz najmanje sedam sati nastave i učenja dnevno. Uz normalan raspored, šest mjeseci ti daje čvrstu osnovu za jednostavne razgovore.
Koliko vremena treba za nivo B1 iz njemačkog?
Ne postoji broj zasnovan na istraživanjima za svaki nivo CEFR, a procjene organizatora kurseva se razlikuju. Kao orijentir: studenti u jednom programu njemačkog obično su poslije jedne do dvije godine nastave od tri časa sedmično stizali do Intermediate-Mid na govornoj skali ACTFL.
Šta je najteže u njemačkom?
Za govornike engleskog obično rod, padežni nastavci i red riječi. Studije pokazuju da učenici red riječi usvajaju stalnim redosljedom i da mnogi previđaju padežne nastavke dok ih vježba ne natjera da se na njih oslanjaju.
Izvori
- Bordag, D., Kirschenbaum, A., Rogahn, M., Opitz, A., & Tschirner, E. (2019). Misbehaved masculines: Incidental acquisition of grammatical gender in L2 German during reading. Bilingualism: Language and Cognition, 22(1), 130 to 141. https://doi.org/10.1017/S1366728917000608
- Chiswick, B. R., & Miller, P. W. (2005). Linguistic distance: A quantitative measure of the distance between English and other languages. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 26(1), 1 to 11. https://doi.org/10.1080/14790710508668395
- Henry, N. (2022). The offline and online effects of processing instruction. Applied Psycholinguistics, 43(4), 945 to 971. https://doi.org/10.1017/S0142716422000200
- Jackson, F. H., & Kaplan, M. A. (2001). Lessons learned from fifty years of theory and practice in government language teaching. In J. E. Alatis & A.-H. Tan (Eds.), Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics 1999 (pp. 71 to 87). Georgetown University Press.
- Kim, S. K., & Webb, S. (2022). The effects of spaced practice on second language learning: A meta-analysis. Language Learning, 72(1), 269 to 319. https://doi.org/10.1111/lang.12479
- Meisel, J. M., Clahsen, H., & Pienemann, M. (1981). On determining developmental stages in natural second language acquisition. Studies in Second Language Acquisition, 3(2), 109 to 135. https://doi.org/10.1017/S0272263100004137
- Norris, J. M., & Pfeiffer, P. C. (2003). Exploring the uses and usefulness of ACTFL oral proficiency ratings and standards in college foreign language departments. Foreign Language Annals, 36(4), 572 to 581. https://doi.org/10.1111/j.1944-9720.2003.tb02147.x


