Koliko vremena treba da se nauči španski? Šta kažu istraživanja
Oko 600 časova nastave za diplomate koji uče puno radno vrijeme, a za većinu nas duže. Šta znače brojke FSI, zašto se procjene razlikuju i šta te ubrzava.

Ukratko: Za nekoga kome je engleski maternji, španski je jedan od bržih jezika za učenje. Institut za diplomatsku službu SAD očekuje da njegovi polaznici dostignu profesionalni nivo za 23 do 24 sedmice, odnosno od 575 do 600 časova nastave, ali ti polaznici uče puno radno vrijeme, svakog dana dodaju sate domaćeg rada i pretpostavlja se da imaju dar za jezike. Kada se uračuna i domaći rad, računaj na otprilike 950 sati usredsređenog rada za visok nivo. Uz 30 minuta dnevno to je oko pet godina; uz dva sata dnevno, nešto više od jedne. Upotrebljiv svakodnevni nivo stiže mnogo ranije.
Kratak odgovor i caka
Ako potražiš odgovor na ovo pitanje, stalno ćeš nailaziti na jedan broj: oko 600 sati. Potiče od Instituta za diplomatsku službu (Foreign Service Institute, FSI), škole koja obučava američke diplomate. Dvoje njegovih zaposlenih, Frederick Jackson i Marsha Kaplan, opisali su iskustvo škole u radu iz 2001. godine. U njihovoj tabeli španski je u kategoriji I, grupi jezika „blisko srodnih engleskom“, zajedno sa francuskim, italijanskim, portugalskim, holandskim i švedskim. Za te jezike FSI očekuje da polaznici dostignu cilj za 23 do 24 sedmice, odnosno od 575 do 600 časova nastave. Teži jezici traže 44 sedmice (kategorija II) ili 88 sedmica (kategorija III, kao što su arapski, kineski, japanski i korejski).
To je dobra vijest. Caka je u sitnim slovima i važnija je od naslova:
- Cilj je visok. FSI teži „opštem profesionalnom znanju“ u govoru i čitanju: da govoriš dovoljno tačno da predstavljaš svoju stranu u društvenim prilikama i vodiš stručne razgovore, i da čitaš veći dio dnevnih novina. To je daleko više od naručivanja u restoranu.
- Sati su samo časovi nastave. FSI kaže da brzo učenje traži najmanje četiri časa nastave dnevno, pet dana sedmično, plus tri ili više sati samostalnog učenja svakog dana.
- Polaznici su neobični. Tabela pretpostavlja izvornog govornika engleskog sa „veoma dobrom ili boljom sposobnošću“ za učenje jezika u učionici. Rad dodaje da manje vješti učenici obično traže više vremena. Polaznici FSI su odrasli (prosječna starost im je bila 41 godina), a prosječan polaznik je već znao 2,3 druga jezika.
- Grupe su sićušne. Za početnike u jezicima kao što je španski, FSI ograničava grupe na šest polaznika.
Dakle, 600 sati nije koliko traje učenje španskog. To je koliko traje učenje španskog za darovite, iskusne učenike u sićušnim grupama, koji uče puno radno vrijeme, prije nego što uopšte uračunaš njihov domaći rad.
Šta podaci FSI zapravo pokazuju o španskom
Još jedan pogled na same brojke FSI dodaje koristan detalj. Ekonomisti Barry Chiswick i Paul Miller (2005) iskoristili su rezultate FSI za Amerikance kojima je engleski maternji, prosječnih sposobnosti, izmjerene poslije 24 sedmice obuke, da naprave skalu težine svakog jezika. Na toj skali 1,00 je najteži (japanski), a 3,00 najlakši (afrikans, norveški i švedski).
Španski je dobio 2,25. Francuski je dobio 2,50. Drugim riječima, poslije istih 24 sedmice prosječni učenici španskog govorili su slabije od učenika najlakših germanskih jezika i malo slabije od učenika francuskog. Španski je lak u poređenju sa većinom jezika, ali u evidenciji FSI nije bio najlakši.
Koliko smo sigurni? Brojke FSI su stvarna evidencija iz decenija nastave, što je rijetko i dragocjeno. Ali one opisuju jednu grupu učenika u jednoj vrsti programa. Koristi ih kao lenjir za poređenje jezika, a ne kao obećanje za tvoj lični rok.
Šta znači „naučiti španski“: nivoi, a ne cilj na kraju trke
„Koliko dugo“ ima smisla tek kada kažeš „da bi radio šta“. Na početku možeš da se snađeš sa nečim kao što je Where is the station? (Gdje je stanica?). Na nivou cilja FSI možeš da braniš stav na sastanku. Između toga su godine.
U Evropi se nivoi obično opisuju pomoću CEFR (Zajednički evropski referentni okvir za jezike): A1 i A2 za osnovne korisnike, B1 i B2 za samostalne korisnike, C1 i C2 za iskusne korisnike. Uz svaki nivo idu opisi tipa „mogu da“. Na B2, na primjer, govornik „može da daje jasne, detaljne opise o širokom spektru tema“ vezanih za oblast koja ga zanima.
Vidjećeš i broj sati pridružen svakom nivou CEFR, a te brojke se rijetko slažu međusobno. Za to postoji razlog. Kako je istakao lingvista Jan Hulstijn (2007), nivoi CEFR su izgrađeni na procjenama nastavnika jezika i drugih stručnjaka o tome koji opisi pripadaju kom nivou, a ne na podacima o tome kako stvarni učenici napreduju. Okvir je veoma dobar način da se opiše šta neko umije. Štoperica nikada nije bio.
U SAD je uobičajeno mjerilo skala ACTFL (Američkog savjeta za nastavu stranih jezika), koja svaki glavni nivo dijeli na manje podnivoe. Cilj FSI, napominju Jackson i Kaplan, otprilike odgovara nivou „Superioran“ (Superior) na toj skali.
Kako to izgleda uz normalan raspored
Ovdje brojke otrežnjuju, a zatim postaju korisne.
Tempo u učionici
Daniel Isbell, Paula Winke i Susan Gass (2019) pratili su 814 studenata koji su učili kineski, francuski, španski i ruski na velikom državnom univerzitetu u SAD (374 njih španski), testirajući njihov govor zvaničnim testom ACTFL dva do četiri puta tokom dvije godine. U prosjeku su učenici napredovali otprilike za trećinu podnivoa po semestru. Jednostavno rečeno: na redovnom fakultetskom kursu, pomak za jednu malu stepenicu na skali trajao je oko tri semestra. Autori su takođe otkrili da sam jezik nije pravio posebnu razliku ni u početnom nivou ni u napretku, dok su prethodno iskustvo i motivacija učenika objašnjavali oko 43 odsto razlika u tome odakle su krenuli i 23 odsto razlika u tome koliko brzo su napredovali.
Računica za samostalno učenje
Brojke FSI mogu da se pretvore u grubu ličnu procjenu, sve dok pamtiš koga opisuju. Tokom 24 sedmice, tri sata samostalnog učenja dnevno, pet dana sedmično, dodaju oko 360 sati na časove nastave (od 575 do 600). To daje otprilike 950 sati usredsređenog rada do profesionalnog nivoa u idealnim uslovima.
| Učenje svakog dana | Vrijeme do oko 950 sati |
|---|---|
| 30 minuta | oko 5 godina i 2 mjeseca |
| 1 sat | oko 2 godine i 7 mjeseci |
| 2 sata | oko 1 godine i 4 mjeseca |
Dvije iskrene ispravke:
- Većina nas nije na obuci u FSI. Nema pažljivo odabrane sposobnosti, nema grupe od šestoro sa obučenim nastavnikom. Očekuj da će ti trebati više od ovoga, a ne manje.
- Većini nas ne treba cilj FSI. Opušten razgovor, putovanja, serije sa titlovima i laki romani dolaze mnogo prije „stručnih razgovora u specijalizovanim oblastima“. Ako ti je to cilj, do njega ćeš stići sa dijelom ovih sati.
Šta ubrzava učenje (a šta ne)
Zgusnuto vrijeme pobjeđuje kapanje
Ovo iznenađuje ljude. Raquel Serrano i Carmen Muñoz (2007) uporedile su tri kursa engleskog na Univerzitetu u Barseloni, svaki sa istih 110 sati: jedan raspoređen na sedam mjeseci (četiri sata sedmično), jedan na tri do četiri mjeseca (osam do deset sati sedmično) i jedan zbijen u pet sedmica (25 sati sedmično). Učenici, uglavnom studenti srednjeg nivoa, naučili su više kada su isti sati bili zgusnuti u kraći period.
Druge studije pokazuju u istom smjeru. U Kvebeku su Laura Collins i saradnici (1999) uporedili intenzivne programe engleskog za oko 700 djece koja govore francuski i idu u osnovnu školu i našli bolje rezultate kada su časovi engleskog bili zgusnuti u polovinu školske godine umjesto raspoređeni kroz cijelu. Serrano (2011), sa 152 učenika engleskog, otkrila je da su učenici srednjeg nivoa imali više koristi od intenzivnih kurseva, dok napredni nijesu dobili toliko. Patsy Lightbown i Nina Spada (2020) pregledale su ovakve dokaze i tvrde da su periodi intenzivne nastave jedan od boljih načina da učenici dobiju više korisnog vremena.
Ali razmak između ponavljanja i dalje je važan
Ovo možda zvuči kao da protivrječi svemu što si čuo o ponavljanju u razmacima. Ne baš. Su Kyung Kim i Stuart Webb (2022) objedinili su 48 eksperimenata sa 3.411 učesnika i otkrili da vježbanje u razmacima ima srednji do veliki efekat na učenje drugog jezika i da duži razmaci između vježbanja daju bolje rezultate na odloženim testovima.
Ta dva nalaza se uklapaju ovako: ponavljanja konkretnih riječi i oblika raspoređuj u razmacima, ali ukupno vrijeme učenja zgusni kad god možeš. Mjesec u kom učiš sat ili dva dnevno obično će te odvesti dalje nego isti sati rasuti tokom godine.
Srodan jezik pomaže, kada ga dobro znaš
Ako već govoriš portugalski, italijanski ili francuski, imaš pravu prednost. Ogromna studija sa oko 50.000 odraslih učenika holandskog sa 62 različita maternja jezika (Schepens, van Hout i Jaeger, 2020) otkrila je da maternji jezik učenika objašnjava od 9 do 22 odsto razlika u znanju govornog jezika i da se skoro 80 odsto tog efekta može objasniti time koliko su jezici slični po glasovima, oblicima riječi i rječniku. Ta studija se bavi holandskim, ali princip važi i šire.
Postoji uslov. Jackson i Kaplan navode da je u FSI poznavanje srodnog jezika davalo korisnu prednost tek kada ga je učenik govorio na profesionalnom nivou ili bolje. Dvije godine školskog francuskog neće mnogo skratiti tvoj put do španskog.
Količina čitanja
Što više španskog razumiješ, to više španskog možeš da upiješ i to brže raste tvoj rječnik. Metaanaliza 34 studije sa 3.942 učesnika (Nakanishi, 2015) našla je srednji pozitivan efekat ekstenzivnog čitanja, odnosno mnogo lakog i prijatnog čitanja, na vještinu čitanja. Detaljnije o tome kako to da radiš pišemo u tekstu kako naučiti jezik čitanjem.
Nema prečice oko vremena
Jackson i Kaplan su o tome otvoreni: vrijeme koje je početniku potrebno da stigne do profesionalnog znanja „ne može se primjetno skratiti“. FSI je pokušao da skrati svoje programe i to nije uspjelo. Metode mogu da učine da tvoji sati vrijede više, ali sati su ti i dalje potrebni.
Realan plan
- Izaberi cilj koji možeš da opišeš. „Da vodim razgovor od 20 minuta o svojoj sedmici“ ili „da pročitam kratak roman“ bolje je od „da tečno govorim“.
- Broj sate, ne mjesece. Vodi jednostavan dnevnik. On pretvara „ne napredujem“ u „imam 80 sati“, što je iskreno i motiviše.
- Nađi dnevni minimum koji ćeš održati. Trideset minuta svakog dana daje preko 180 sati godišnje.
- Dodaj intenzivne nalete. Sedmica odmora, ljetnji kurs ili mjesec dodatnih večeri pomjeriće te više nego isto vrijeme razvučeno na tanko.
- Ponavljaj po rasporedu. Vrati se riječima koje si tražio poslije jednog dana, poslije nekoliko dana i poslije sedmicu dana.
- Čitaj i slušaj mnogo na svom nivou. Lak materijal u kom uživaš je način da sati postanu rječnik.
- Počni da govoriš rano, čak i loše. Sati čitanja i slušanja grade razumijevanje, ali govoru je potrebna posebna vježba.
Gdje se uklapa Franzie
Franzie je jedan od načina da lakše održiš te sate. Piše priče na španskom na tvom nivou, o temama koje sam biraš, pa svakodnevno čitanje djeluje kao čitanje, a ne kao domaći zadatak. Možeš da dodirneš bilo koju riječ za prevod i pomoć sa gramatikom, da je sačuvaš za ponavljanje, a zatim da nove riječi upotrijebiš u kratkoj igri uloga poslije svakog poglavlja. To je način da redovno skupljaš sate, a ne prečica oko njih.
Česta pitanja
Koliko vremena treba da se tečno nauči španski?
Za profesionalni nivo Institut za diplomatsku službu očekuje od 575 do 600 časova nastave plus svakodnevni domaći rad, ukupno oko 950 sati, od veoma sposobnih polaznika koji uče puno radno vrijeme. Većini učenika treba duže, a većini taj nivo nije ni potreban da bi opušteno koristili španski.
Može li španski da se nauči za 3 mjeseca?
Ne do visokog nivoa. Polaznicima FSI koji uče puno radno vrijeme, sa najmanje sedam sati nastave i učenja dnevno, treba 23 do 24 sedmice da dostignu profesionalni nivo. Tri usredsređena mjeseca mogu da ti daju dobar početak.
Da li je španski najlakši jezik za govornike engleskog?
Među lakšima je: FSI ga svrstava u kategoriju I. Ipak, u rezultatima FSI poslije 24 sedmice, španski (2,25) je bio ispod francuskog (2,50) i ispod švedskog, norveškog i afrikansa (3,00).
Koliko sati dnevno treba da učim španski?
Onoliko koliko možeš da održiš. Istraživanja formata kurseva ukazuju da isti sati bolje djeluju kada su zgusnuti u kraći period, pa više vremena dnevno pomaže, sve dok ponavljanja raspoređuješ u razmacima.
Da li pomaže znanje drugog romanskog jezika?
Da, naročito ako ga dobro govoriš. Sličnost jezika snažno predviđa koliko brzo odrasli uče, a FSI je otkrio da se prednost javlja kada je drugi jezik na profesionalnom nivou.
Izvori
- Chiswick, B. R., & Miller, P. W. (2005). Linguistic distance: A quantitative measure of the distance between English and other languages. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 26(1), 1 to 11. https://doi.org/10.1080/14790710508668395
- Collins, L., Halter, R. H., Lightbown, P. M., & Spada, N. (1999). Time and the distribution of time in L2 instruction. TESOL Quarterly, 33(4), 655 to 680. https://doi.org/10.2307/3587881
- Hulstijn, J. H. (2007). The shaky ground beneath the CEFR: Quantitative and qualitative dimensions of language proficiency. The Modern Language Journal, 91(4), 663 to 667. https://doi.org/10.1111/j.1540-4781.2007.00627_5.x
- Isbell, D. R., Winke, P., & Gass, S. M. (2019). Using the ACTFL OPIc to assess proficiency and monitor progress in a tertiary foreign languages program. Language Testing, 36(3), 439 to 465. https://doi.org/10.1177/0265532218798139
- Jackson, F. H., & Kaplan, M. A. (2001). Lessons learned from fifty years of theory and practice in government language teaching. In J. E. Alatis & A.-H. Tan (Eds.), Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics 1999 (pp. 71 to 87). Georgetown University Press.
- Kim, S. K., & Webb, S. (2022). The effects of spaced practice on second language learning: A meta-analysis. Language Learning, 72(1), 269 to 319. https://doi.org/10.1111/lang.12479
- Lightbown, P. M., & Spada, N. (2020). Teaching and learning L2 in the classroom: It's about time. Language Teaching, 53(4), 422 to 432. https://doi.org/10.1017/S0261444819000454
- Nakanishi, T. (2015). A meta-analysis of extensive reading research. TESOL Quarterly, 49(1), 6 to 37. https://doi.org/10.1002/tesq.157
- Schepens, J., van Hout, R., & Jaeger, T. F. (2020). Big data suggest strong constraints of linguistic similarity on adult language learning. Cognition, 194, 104056. https://doi.org/10.1016/j.cognition.2019.104056
- Serrano, R. (2011). The time factor in EFL classroom practice. Language Learning, 61(1), 117 to 145. https://doi.org/10.1111/j.1467-9922.2010.00591.x
- Serrano, R., & Muñoz, C. (2007). Same hours, different time distribution: Any difference in EFL? System, 35(3), 305 to 321. https://doi.org/10.1016/j.system.2007.02.001


