Koliko vremena treba da se nauči nemački? Šta kažu istraživanja
Oko 600 časova nastave za diplomate koji uče puno radno vreme, a za većinu nas duže. Šta brojke FSI kažu o nemačkom, gde odlazi vreme i šta te ubrzava.

Ukratko: U tabeli koju je Institut za diplomatsku službu SAD objavio 2001. godine, nemački je među lakšim jezicima za one kojima je engleski maternji: 23 do 24 nedelje, odnosno od 575 do 600 časova nastave, do profesionalnog nivoa. Ti polaznici uče puno radno vreme, svaki dan dodaju sate domaćeg rada i odabrani su zbog dara za jezike. Kada se uračuna i domaći rad, računaj na otprilike 950 sati usredsređenog rada za visok nivo: oko pet godina uz 30 minuta dnevno, nešto više od jedne uz dva sata dnevno. Na redovnom fakultetskom kursu većina studenata za godinu ili dve stigne do sredine nivoa Intermediate u govoru.
Kratak odgovor i zašto viđaš različite brojke
Ako potražiš odgovor na ovo pitanje, naći ćeš dve vrste odgovora: precizan broj sati i mnogo „zavisi”. I jedno i drugo je delimično tačno.
Precizan broj potiče od Instituta za diplomatsku službu (Foreign Service Institute, FSI), škole koja obučava američke diplomate. Dvoje njegovih zaposlenih, Frederick Jackson i Marsha Kaplan, objavili su 2001. godine šta škola očekuje od učenja. U njihovoj tabeli nemački je u kategoriji I, grupi jezika „blisko srodnih engleskom”, zajedno sa francuskim, italijanskim, portugalskim, rumunskim, španskim, švedskim, holandskim, norveškim i afrikansom. Za te jezike FSI očekuje da polaznici dostignu cilj za 23 do 24 nedelje, odnosno od 575 do 600 časova nastave. Jezici kategorije II, kao što su ruski, grčki ili turski, traže 44 nedelje, a kategorije III (arapski, kineski, japanski i korejski) 88 nedelja.
Možda ćeš negde pročitati da je nemački jezik kategorije II. U tabeli koju su objavili Jackson i Kaplan nije. Tačno je da nemački nije najlakši jezik u svojoj grupi, a sledeći odeljak pokazuje koliko.
Pre nego što zapišeš „600 sati”, pročitaj sitna slova, jer menjaju značenje te brojke:
- Cilj je visok. FSI teži „opštem profesionalnom znanju”: da govoriš dovoljno tačno da predstavljaš svoju stranu u društvenim prilikama i vodiš stručne razgovore, i da čitaš veći deo dnevnih novina.
- Sati su samo časovi nastave. FSI kaže da brzo učenje traži najmanje četiri časa nastave dnevno, pet dana nedeljno, plus tri ili više sati samostalnog učenja svakog dana.
- Polaznici su neobični. Tabela pretpostavlja izvornog govornika engleskog sa „veoma dobrom ili boljom sposobnošću” za učenje jezika u učionici i napominje da manje vešti učenici obično traže više vremena. Polaznici FSI su odrasli (prosečna starost im je bila 41 godina) koji su u proseku već znali 2,3 druga jezika.
Dakle, 600 sati nije koliko traje učenje nemačkog. To je koliko traje učenje nemačkog za darovite, iskusne učenike koji uče puno radno vreme, pre nego što uopšte uračunaš njihov domaći rad.
Kako nemački stoji u poređenju sa drugim „lakim” jezicima
Ocene samog FSI dodaju koristan detalj. Ekonomisti Barry Chiswick i Paul Miller (2005) iskoristili su ocene FSI za Amerikance kojima je engleski maternji, prosečnih sposobnosti, izmerene posle 24 nedelje obuke, da naprave skalu težine svakog jezika. Na toj skali 1,00 je najteži (japanski), a 3,00 najlakši (afrikans, norveški i švedski).
Nemački je dobio 2,25. To je isto kao španski i danski, ispod francuskog, italijanskog i portugalskog (2,50) i ispod holandskog (2,75). Drugim rečima, posle istih 24 nedelje prosečni učenici nemačkog govorili su slabije od učenika njegovih najbližih srodnika, holandskog i skandinavskih jezika, i malo slabije od učenika romanskih jezika.
To se slaže sa onim što oseća većina učenika. Nemački deli mnogo reči sa engleskim (Haus, Hand, Wasser, finden), pa je početak prijatan. Vreme odlazi na gramatiku.
Koliko smo sigurni? Brojke FSI su stvarna evidencija iz decenija nastave, što je retko i dragoceno. Ali one opisuju jednu grupu učenika u jednoj vrsti programa. Koristi ih za poređenje jezika, a ne kao obećanje za tvoj lični rok.
Kako izgleda normalan raspored
Polaznici FSI nisu kao većina nas. Bolju sliku normalnog tempa daje katedra za nemački na jednom univerzitetu.
John Norris i Peter Pfeiffer (2003) testirali su govor 128 studenata u celom programu nemačkog na Univerzitetu Džordžtaun, snimljenim testom govora koji se ocenjuje na skali ACTFL (Američkog saveta za nastavu stranih jezika). Ta skala ide od nivoa Novice (početni) preko Intermediate (srednji) i Advanced (napredni) do Superior (superioran), a niže glavne nivoe deli na Low, Mid i High. Profesionalni cilj FSI, napominju Jackson i Kaplan, otprilike odgovara nivou Superior.
Evo šta su Norris i Pfeiffer otkrili za studente na kursevima sa tri časa nedeljno:
| Semestri nemačkog | Tipična ocena (medijana) |
|---|---|
| 1 | Intermediate-Low |
| 2 do 4 | Intermediate-Mid |
| 5 i 6 | Intermediate-High |
| 7 | Advanced-High (testirano samo 5 studenata) |
Izdvajaju se tri stvari. Prvo, skoro svi su brzo stigli do Intermediate-Low, do kraja prvog semestra. Drugo, studenti su zatim zastali na Intermediate-Mid veći deo druge godine, a onda ponovo napredovali na trećoj i četvrtoj godini. Treće, ljudi su se mnogo razlikovali: posle istih četiri semestra jedan student je dobio ocenu Novice-High, a drugi Advanced-High.
Autori opisuju i raniju studiju na Univerzitetu Ajove, gde je medijana ocena 20 studenata posle četiri semestra nemačkog bila stepenicu niže, Intermediate-Low. Dobro osmišljen program, dakle, može biti bolji od proseka, ali i tada te dve godine fakultetskog nemačkog obično ostave u rasponu Intermediate, daleko od cilja FSI.
Računica za samostalno učenje
Brojke FSI mogu da se pretvore u grubu ličnu procenu, sve dok pamtiš koga opisuju. Tokom 24 nedelje, tri sata samostalnog učenja dnevno, pet dana nedeljno, dodaju oko 360 sati na časove nastave (od 575 do 600). To daje otprilike 950 sati usredsređenog rada do profesionalnog nivoa u idealnim uslovima.
| Učenje svakog dana | Vreme do oko 950 sati |
|---|---|
| 30 minuta | oko 5 godina i 2 meseca |
| 1 sat | oko 2 godine i 7 meseci |
| 2 sata | oko 1 godine i 4 meseca |
Dve iskrene ispravke:
- Većina nas nije na obuci u FSI. Nema pažljivo odabrane sposobnosti, nema male grupe sa obučenim nastavnikom. Očekuj da će ti trebati više od ovoga, a ne manje.
- Većini nas ne treba cilj FSI. Naručivanje, ćaskanje, putovanja i lake knjige dolaze mnogo pre stručnih razgovora. Ako ti je to cilj, do njega ćeš stići sa delom ovih sati.
Nivoi i ispiti: šta znači „naučiti nemački”
„Koliko dugo” ima smisla tek kada kažeš „da bi radio šta”. U Evropi se nivoi obično opisuju pomoću CEFR (Zajednički evropski referentni okvir za jezike): A1 i A2 za osnovne korisnike, B1 i B2 za samostalne korisnike, C1 i C2 za iskusne korisnike. Ispiti Goethe-Instituta, od Goethe-Zertifikat A1 do C2, prate te nivoe, a mnogi univerziteti i poslodavci u zemljama nemačkog govornog područja traže sertifikat određenog nivoa.
Videćeš i procene broja sati za svaki nivo, od škola i organizatora kurseva. Retko se slažu, jer opisuju različite kurseve sa različitim polaznicima i domaćim radom. Shvati ih kao grub orijentir i očekuj odnos koji si video gore: profesionalni cilj FSI nalazi se blizu vrha ovih skala, a koraci su sve duži što se više penješ.
Teški delovi za govornike engleskog
Istraživanja nemačkog kao drugog jezika ukazuju na nekoliko stvari koje traju duže od svega ostalog. Dobro je znati ih unapred, jer zastoj manje liči na neuspeh kada znaš da je normalan.
Red reči i razdvojni glagoli
Nemački stavlja glagole na mesta na kojima ih engleski nema. U glavnoj rečenici konjugovani glagol dolazi na drugo mesto, pa posle jetzt (sad) kažeš jetzt gehe ich nach Hause (sad idem ja kući). Delovi glagola idu na kraj: ich habe ein Haus gebaut (ja imam jednu kuću sagrađenu), a razdvojni glagol se cepa na dva dela: Fritz sieht das Bild an (Fritz gleda sliku, od ansehen). U zavisnoj rečenici konjugovani glagol ide na sam kraj: wenn ich nach Hause gehe (kad ja kući idem).
U klasičnoj studiji Jürgen Meisel, Harald Clahsen i Manfred Pienemann (1981) snimili su razgovore sa 45 italijanskih i španskih radnika koji su učili nemački u Nemačkoj bez formalne nastave. U njihovoj analizi više od 40 odraslih učenika pravila su se pojavljivala stalnim redom. Učenici su prvo slali delove glagola i razdvojne rečce na kraj, zatim naučili da stave glagol ispred subjekta posle reči kao što je jetzt, i tek onda da šalju glagol na kraj zavisnih rečenica. Nisu našli nikoga ko je imao poslednje pravilo bez prva dva.
Ti učenici su govorili romanske jezike i učili bez nastave, pa njihov tempo nije tvoj. Korisna pouka je redosled: ako ti rečenice sa weil još dugo izlaze sa engleskim redom reči, iako ti sve ostalo već ide lako, na normalnom si putu.
Der, die, das: rod
Svaka nemačka imenica je muškog, ženskog ili srednjeg roda, a član se menja sa njim: der Löffel (kašika), die Gabel (viljuška), das Messer (nož). Razlog često ne može da se vidi, pa se rod uči imenicu po imenicu.
Čitanje pomaže više nego što misliš. Denisa Bordag i saradnici (2019) dali su naprednim učenicima nemačkog da čitaju kratke tekstove sa novim imenicama. Posle samo tri do četiri susreta u kontekstu, učenici su primećivali kada se član ne slaže sa rodom nove imenice, kod imenica ženskog i srednjeg roda. Kod imenica muškog roda, za tako kratko vreme, nisu. Zato čitaj mnogo i imenicama muškog roda posveti dodatnu pažnju kada ponavljaš.
Padeži: ko je šta uradio kome
Nemački označava ulogu imenice u rečenici padežnim nastavcima, uglavnom na članovima. Der Hund beißt den Mann znači „pas ujeda čoveka”. Isto znači i Den Mann beißt der Hund: član den ti govori da je čovek onaj koga ujedaju, iako dolazi prvi.
Govornici engleskog prvu imenicu obično čitaju kao subjekat, šta god da kaže njen član. Nick Henry (2022) tražio je studente nemačkog na trećem i četvrtom semestru, sve izvorne govornike engleskog, koji su ove rečenice sa objektom na početku i dalje pogrešno razumeli bar u polovini slučajeva, i uključio njih 51. Studenti koji su učili uz nastavu usmerenu na obradu (processing instruction), vežbu koja te tera da iz člana zaključiš ko je šta uradio, posle su te rečenice razumeli bolje od studenata koji su dobili tradicionalno objašnjenje i vežbanja, a sastavljali su ih jednako dobro.
Pouka: padeži se ne uče samo pamćenjem tabela. Potrebno ti je mnogo vežbe u kojoj nastavci nose značenje.
Šta ubrzava učenje
Intenzivni periodi
U studiji sa Džordžtauna, Norris i Pfeiffer su uporedili studente koji su isto gradivo prva četiri semestra prešli za jednu godinu, sa šest časova nastave nedeljno (intenzivni program), ili za dve godine, sa tri (neintenzivni). Većina je dostigla slične nivoe, ali je više intenzivnih studenata stiglo do Intermediate-High ili više: 35 odsto, naspram 15 odsto. Iskustvo samog FSI pokazuje u istom smeru. Jackson i Kaplan pišu da vreme posvećeno zadatku i intenzitet iskustva „deluju presudno” i da se vreme potrebno do profesionalnog znanja „ne može primetno skratiti”.
Razmak između ponavljanja
Zgusnuto vreme učenja nije isto što i bubanje u poslednji čas. Su Kyung Kim i Stuart Webb (2022) objedinili su 48 eksperimenata sa 3.411 učesnika i otkrili da vežbanje u razmacima ima srednji do veliki efekat na učenje drugog jezika i da duži razmaci između vežbanja daju bolje rezultate na odloženim testovima. Uči mnogo kad možeš, ali svaku reč i strukturu vraćaj tokom dana i nedelja. Kako, objašnjavamo u tekstu ponavljanje u razmacima i kako ga zaista koristiti.
Mnogo čitanja i slušanja
Jackson i Kaplan kažu da iskustvo FSI „nedvosmisleno” pokazuje da je vreme koje učenici provedu čitajući, slušajući i komunicirajući na jeziku usko povezano sa tim koliko dobro mogu da ga koriste. Kod nemačkog čitanje hrani i najsporije delove: rod i red reči uče se iz mnogo primera. Više u tekstu kako naučiti jezik čitanjem.
Realan plan
- Izaberi cilj koji možeš da opišeš. „Da položim Goethe B1” ili „da celo veče razgovaram sa partnerovom porodicom” bolje je od „da tečno govorim”.
- Broj sate, ne mesece. Jednostavan dnevnik pretvara „ne napredujem” u „imam 120 sati”, što je iskreno i motiviše.
- Nađi dnevni minimum koji ćeš održati. Trideset minuta svakog dana daje preko 180 sati godišnje.
- Dodaj intenzivne nalete. Letnji kurs ili mesec dodatnih večeri pomeriće te više nego isto vreme razvučeno na tanko.
- Svaku imenicu uči sa članom. Piši i izgovaraj die Gabel, nikad samo Gabel, a imenice muškog roda ponavljaj malo češće.
- Čitaj i slušaj mnogo na svom nivou. Red reči i rod dolaze iz hiljada primera.
- Vežbaj tamo gde padež odlučuje. Čitaj rečenice u kojima ti samo član govori ko je šta uradio i odgovaraj na pitanja o njima.
Gde se uklapa Franzie
Franzie je jedan od načina da lakše održiš te sate. Ona piše priče na nemačkom na tvom nivou, o temama koje sam biraš, pa svakodnevno čitanje deluje kao čitanje, a ne kao domaći zadatak. Kada te neka rečenica zbuni, dodirni je za objašnjenje gramatike baš te rečenice, na primer zašto je glagol završio na kraju. Možeš da dodirneš bilo koju reč za značenje i oblike, da je sačuvaš za ponavljanje i da nove reči upotrebiš u kratkoj igri uloga posle svakog poglavlja. To je način da redovno skupljaš sate, a ne prečica oko njih.
Česta pitanja
Koliko vremena treba da se tečno nauči nemački?
Za profesionalni nivo tabela Instituta za diplomatsku službu iz 2001. godine očekuje od 575 do 600 časova nastave plus svakodnevni domaći rad, ukupno oko 950 sati, od veoma sposobnih polaznika koji uče puno radno vreme. Većini učenika treba duže, a većini taj nivo nije ni potreban da bi opušteno koristili nemački.
Da li je nemački teži od španskog za govornike engleskog?
U ocenama FSI posle 24 nedelje nemački i španski su dobili isti rezultat (2,25). Rečnik nemačkog je bliži engleskom, a njegovoj gramatici, sa rodom, padežima i mestom glagola, treba više vremena da se savlada.
Može li nemački da se nauči za 6 meseci?
Polaznici FSI koji uče puno radno vreme stižu do profesionalnog nivoa za 23 do 24 nedelje, uz najmanje sedam sati nastave i učenja dnevno. Uz normalan raspored, šest meseci ti daje čvrstu osnovu za jednostavne razgovore.
Koliko vremena treba za nivo B1 iz nemačkog?
Ne postoji broj zasnovan na istraživanjima za svaki nivo CEFR, a procene organizatora kurseva se razlikuju. Kao orijentir: studenti u jednom programu nemačkog obično su posle jedne do dve godine nastave od tri časa nedeljno stizali do Intermediate-Mid na govornoj skali ACTFL.
Šta je najteže u nemačkom?
Za govornike engleskog obično rod, padežni nastavci i red reči. Studije pokazuju da učenici red reči usvajaju stalnim redosledom i da mnogi previđaju padežne nastavke dok ih vežba ne natera da se na njih oslanjaju.
Izvori
- Bordag, D., Kirschenbaum, A., Rogahn, M., Opitz, A., & Tschirner, E. (2019). Misbehaved masculines: Incidental acquisition of grammatical gender in L2 German during reading. Bilingualism: Language and Cognition, 22(1), 130 to 141. https://doi.org/10.1017/S1366728917000608
- Chiswick, B. R., & Miller, P. W. (2005). Linguistic distance: A quantitative measure of the distance between English and other languages. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 26(1), 1 to 11. https://doi.org/10.1080/14790710508668395
- Henry, N. (2022). The offline and online effects of processing instruction. Applied Psycholinguistics, 43(4), 945 to 971. https://doi.org/10.1017/S0142716422000200
- Jackson, F. H., & Kaplan, M. A. (2001). Lessons learned from fifty years of theory and practice in government language teaching. In J. E. Alatis & A.-H. Tan (Eds.), Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics 1999 (pp. 71 to 87). Georgetown University Press.
- Kim, S. K., & Webb, S. (2022). The effects of spaced practice on second language learning: A meta-analysis. Language Learning, 72(1), 269 to 319. https://doi.org/10.1111/lang.12479
- Meisel, J. M., Clahsen, H., & Pienemann, M. (1981). On determining developmental stages in natural second language acquisition. Studies in Second Language Acquisition, 3(2), 109 to 135. https://doi.org/10.1017/S0272263100004137
- Norris, J. M., & Pfeiffer, P. C. (2003). Exploring the uses and usefulness of ACTFL oral proficiency ratings and standards in college foreign language departments. Foreign Language Annals, 36(4), 572 to 581. https://doi.org/10.1111/j.1944-9720.2003.tb02147.x


