Koliko vremena treba da se nauči španski? Šta kažu istraživanja

Oko 600 časova nastave za diplomate koji uče puno radno vreme, a za većinu nas duže. Šta znače brojke FSI, zašto se procene razlikuju i šta te ubrzava.

Dve figure putnika od gline sa torbama stoje iznad tirkiznog zaliva i sela sa šarenim kućama na padini brda.

Ukratko: Za nekoga kome je engleski maternji, španski je jedan od bržih jezika za učenje. Institut za diplomatsku službu SAD očekuje da njegovi polaznici dostignu profesionalni nivo za 23 do 24 nedelje, odnosno od 575 do 600 časova nastave, ali ti polaznici uče puno radno vreme, svaki dan dodaju sate domaćeg rada i pretpostavlja se da imaju dar za jezike. Kada se uračuna i domaći rad, računaj na otprilike 950 sati usredsređenog rada za visok nivo. Uz 30 minuta dnevno to je oko pet godina; uz dva sata dnevno, nešto više od jedne. Upotrebljiv svakodnevni nivo stiže mnogo ranije.

Kratak odgovor i caka

Ako potražiš odgovor na ovo pitanje, stalno ćeš nailaziti na jedan broj: oko 600 sati. Potiče od Instituta za diplomatsku službu (Foreign Service Institute, FSI), škole koja obučava američke diplomate. Dvoje njegovih zaposlenih, Frederick Jackson i Marsha Kaplan, opisali su iskustvo škole u radu iz 2001. godine. U njihovoj tabeli španski je u kategoriji I, grupi jezika „blisko srodnih engleskom”, zajedno sa francuskim, italijanskim, portugalskim, holandskim i švedskim. Za te jezike FSI očekuje da polaznici dostignu cilj za 23 do 24 nedelje, odnosno od 575 do 600 časova nastave. Teži jezici traže 44 nedelje (kategorija II) ili 88 nedelja (kategorija III, kao što su arapski, kineski, japanski i korejski).

To je dobra vest. Caka je u sitnim slovima i važnija je od naslova:

  • Cilj je visok. FSI teži „opštem profesionalnom znanju” u govoru i čitanju: da govoriš dovoljno tačno da predstavljaš svoju stranu u društvenim prilikama i vodiš stručne razgovore, i da čitaš veći deo dnevnih novina. To je daleko više od naručivanja u restoranu.
  • Sati su samo časovi nastave. FSI kaže da brzo učenje traži najmanje četiri časa nastave dnevno, pet dana nedeljno, plus tri ili više sati samostalnog učenja svakog dana.
  • Polaznici su neobični. Tabela pretpostavlja izvornog govornika engleskog sa „veoma dobrom ili boljom sposobnošću” za učenje jezika u učionici. Rad dodaje da manje vešti učenici obično traže više vremena. Polaznici FSI su odrasli (prosečna starost im je bila 41 godina), a prosečan polaznik je već znao 2,3 druga jezika.
  • Grupe su sićušne. Za početnike u jezicima kao što je španski, FSI ograničava grupe na šest polaznika.

Dakle, 600 sati nije koliko traje učenje španskog. To je koliko traje učenje španskog za darovite, iskusne učenike u sićušnim grupama, koji uče puno radno vreme, pre nego što uopšte uračunaš njihov domaći rad.

Šta podaci FSI zapravo pokazuju o španskom

Još jedan pogled na same brojke FSI dodaje koristan detalj. Ekonomisti Barry Chiswick i Paul Miller (2005) iskoristili su rezultate FSI za Amerikance kojima je engleski maternji, prosečnih sposobnosti, izmerene posle 24 nedelje obuke, da naprave skalu težine svakog jezika. Na toj skali 1,00 je najteži (japanski), a 3,00 najlakši (afrikans, norveški i švedski).

Španski je dobio 2,25. Francuski je dobio 2,50. Drugim rečima, posle istih 24 nedelje prosečni učenici španskog govorili su slabije od učenika najlakših germanskih jezika i malo slabije od učenika francuskog. Španski je lak u poređenju sa većinom jezika, ali u evidenciji FSI nije bio najlakši.

Koliko smo sigurni? Brojke FSI su stvarna evidencija iz decenija nastave, što je retko i dragoceno. Ali one opisuju jednu grupu učenika u jednoj vrsti programa. Koristi ih kao lenjir za poređenje jezika, a ne kao obećanje za tvoj lični rok.

Šta znači „naučiti španski”: nivoi, a ne cilj na kraju trke

„Koliko dugo” ima smisla tek kada kažeš „da bi radio šta”. Na početku možeš da se snađeš sa nečim kao što je Where is the station? (Gde je stanica?). Na nivou cilja FSI možeš da braniš stav na sastanku. Između toga su godine.

U Evropi se nivoi obično opisuju pomoću CEFR (Zajednički evropski referentni okvir za jezike): A1 i A2 za osnovne korisnike, B1 i B2 za samostalne korisnike, C1 i C2 za iskusne korisnike. Uz svaki nivo idu opisi tipa „mogu da”. Na B2, na primer, govornik „može da daje jasne, detaljne opise o širokom spektru tema” vezanih za oblast koja ga zanima.

Videćeš i broj sati pridružen svakom nivou CEFR, a te brojke se retko slažu međusobno. Za to postoji razlog. Kako je istakao lingvista Jan Hulstijn (2007), nivoi CEFR su izgrađeni na procenama nastavnika jezika i drugih stručnjaka o tome koji opisi pripadaju kom nivou, a ne na podacima o tome kako stvarni učenici napreduju. Okvir je veoma dobar način da se opiše šta neko ume. Štoperica nikada nije bio.

U SAD je uobičajeno merilo skala ACTFL (Američkog saveta za nastavu stranih jezika), koja svaki glavni nivo deli na manje podnivoe. Cilj FSI, napominju Jackson i Kaplan, otprilike odgovara nivou „Superioran” (Superior) na toj skali.

Kako to izgleda uz normalan raspored

Ovde brojke otrežnjuju, a zatim postaju korisne.

Tempo u učionici

Daniel Isbell, Paula Winke i Susan Gass (2019) pratili su 814 studenata koji su učili kineski, francuski, španski i ruski na velikom državnom univerzitetu u SAD (374 njih španski), testirajući njihov govor zvaničnim testom ACTFL dva do četiri puta tokom dve godine. U proseku su učenici napredovali otprilike za trećinu podnivoa po semestru. Jednostavno rečeno: na redovnom fakultetskom kursu, pomak za jednu malu stepenicu na skali trajao je oko tri semestra. Autori su takođe otkrili da sam jezik nije pravio posebnu razliku ni u početnom nivou ni u napretku, dok su prethodno iskustvo i motivacija učenika objašnjavali oko 43 odsto razlika u tome odakle su krenuli i 23 odsto razlika u tome koliko brzo su napredovali.

Računica za samostalno učenje

Brojke FSI mogu da se pretvore u grubu ličnu procenu, sve dok pamtiš koga opisuju. Tokom 24 nedelje, tri sata samostalnog učenja dnevno, pet dana nedeljno, dodaju oko 360 sati na časove nastave (od 575 do 600). To daje otprilike 950 sati usredsređenog rada do profesionalnog nivoa u idealnim uslovima.

Učenje svakog dana Vreme do oko 950 sati
30 minuta oko 5 godina i 2 meseca
1 sat oko 2 godine i 7 meseci
2 sata oko 1 godine i 4 meseca

Dve iskrene ispravke:

  1. Većina nas nije na obuci u FSI. Nema pažljivo odabrane sposobnosti, nema grupe od šestoro sa obučenim nastavnikom. Očekuj da će ti trebati više od ovoga, a ne manje.
  2. Većini nas ne treba cilj FSI. Opušten razgovor, putovanja, serije sa titlovima i laki romani dolaze mnogo pre „stručnih razgovora u specijalizovanim oblastima”. Ako ti je to cilj, do njega ćeš stići sa delom ovih sati.

Šta ubrzava učenje (a šta ne)

Zgusnuto vreme pobeđuje kapanje

Ovo iznenađuje ljude. Raquel Serrano i Carmen Muñoz (2007) uporedile su tri kursa engleskog na Univerzitetu u Barseloni, svaki sa istih 110 sati: jedan raspoređen na sedam meseci (četiri sata nedeljno), jedan na tri do četiri meseca (osam do deset sati nedeljno) i jedan zbijen u pet nedelja (25 sati nedeljno). Učenici, uglavnom studenti srednjeg nivoa, naučili su više kada su isti sati bili zgusnuti u kraći period.

Druge studije pokazuju u istom smeru. U Kvebeku su Laura Collins i saradnici (1999) uporedili intenzivne programe engleskog za oko 700 dece koja govore francuski i idu u osnovnu školu i našli bolje rezultate kada su časovi engleskog bili zgusnuti u polovinu školske godine umesto raspoređeni kroz celu. Serrano (2011), sa 152 učenika engleskog, otkrila je da su učenici srednjeg nivoa imali više koristi od intenzivnih kurseva, dok napredni nisu dobili toliko. Patsy Lightbown i Nina Spada (2020) pregledale su ovakve dokaze i tvrde da su periodi intenzivne nastave jedan od boljih načina da učenici dobiju više korisnog vremena.

Ali razmak između ponavljanja i dalje je važan

Ovo možda zvuči kao da protivreči svemu što si čuo o ponavljanju u razmacima. Ne baš. Su Kyung Kim i Stuart Webb (2022) objedinili su 48 eksperimenata sa 3.411 učesnika i otkrili da vežbanje u razmacima ima srednji do veliki efekat na učenje drugog jezika i da duži razmaci između vežbanja daju bolje rezultate na odloženim testovima.

Ta dva nalaza se uklapaju ovako: ponavljanja konkretnih reči i oblika raspoređuj u razmacima, ali ukupno vreme učenja zgusni kad god možeš. Mesec u kom učiš sat ili dva dnevno obično će te odvesti dalje nego isti sati rasuti tokom godine.

Srodan jezik pomaže, kada ga dobro znaš

Ako već govoriš portugalski, italijanski ili francuski, imaš pravu prednost. Ogromna studija sa oko 50.000 odraslih učenika holandskog sa 62 različita maternja jezika (Schepens, van Hout i Jaeger, 2020) otkrila je da maternji jezik učenika objašnjava od 9 do 22 odsto razlika u znanju govornog jezika i da se skoro 80 odsto tog efekta može objasniti time koliko su jezici slični po glasovima, oblicima reči i rečniku. Ta studija se bavi holandskim, ali princip važi i šire.

Postoji uslov. Jackson i Kaplan navode da je u FSI poznavanje srodnog jezika davalo korisnu prednost tek kada ga je učenik govorio na profesionalnom nivou ili bolje. Dve godine školskog francuskog neće mnogo skratiti tvoj put do španskog.

Količina čitanja

Što više španskog razumeš, to više španskog možeš da upiješ i to brže raste tvoj rečnik. Meta-analiza 34 studije sa 3.942 učesnika (Nakanishi, 2015) našla je srednji pozitivan efekat ekstenzivnog čitanja, odnosno mnogo lakog i prijatnog čitanja, na veštinu čitanja. Detaljnije o tome kako to da radiš pišemo u tekstu kako naučiti jezik čitanjem.

Nema prečice oko vremena

Jackson i Kaplan su o tome otvoreni: vreme koje je početniku potrebno da stigne do profesionalnog znanja „ne može se primetno skratiti”. FSI je pokušao da skrati svoje programe i to nije uspelo. Metode mogu da učine da tvoji sati vrede više, ali sati su ti i dalje potrebni.

Realan plan

  1. Izaberi cilj koji možeš da opišeš. „Da vodim razgovor od 20 minuta o svojoj nedelji” ili „da pročitam kratak roman” bolje je od „da tečno govorim”.
  2. Broj sate, ne mesece. Vodi jednostavan dnevnik. On pretvara „ne napredujem” u „imam 80 sati”, što je iskreno i motiviše.
  3. Nađi dnevni minimum koji ćeš održati. Trideset minuta svakog dana daje preko 180 sati godišnje.
  4. Dodaj intenzivne nalete. Nedelja odmora, letnji kurs ili mesec dodatnih večeri pomeriće te više nego isto vreme razvučeno na tanko.
  5. Ponavljaj po rasporedu. Vrati se rečima koje si tražio posle jednog dana, posle nekoliko dana i posle nedelju dana.
  6. Čitaj i slušaj mnogo na svom nivou. Lak materijal u kom uživaš je način da sati postanu rečnik.
  7. Počni da govoriš rano, čak i loše. Sati čitanja i slušanja grade razumevanje, ali govoru je potrebna posebna vežba.

Gde se uklapa Franzie

Franzie je jedan od načina da lakše održiš te sate. Ona piše priče na španskom na tvom nivou, o temama koje sam biraš, pa svakodnevno čitanje deluje kao čitanje, a ne kao domaći zadatak. Možeš da dodirneš bilo koju reč za prevod i pomoć sa gramatikom, da je sačuvaš za ponavljanje, a zatim da nove reči upotrebiš u kratkoj igri uloga posle svakog poglavlja. To je način da redovno skupljaš sate, a ne prečica oko njih.

Igra uloga u aplikaciji Franzie na španskom: pitaš da li možeš da platiš karticom, a Franzie, kao Eleni, predaje ti karte za trajekt i kaže da kapetan neće čekati.
Posle svakog poglavlja Franzie glumi lik da odmah upotrebiš nove reči.

Česta pitanja

Koliko vremena treba da se tečno nauči španski?

Za profesionalni nivo Institut za diplomatsku službu očekuje od 575 do 600 časova nastave plus svakodnevni domaći rad, ukupno oko 950 sati, od veoma sposobnih polaznika koji uče puno radno vreme. Većini učenika treba duže, a većini taj nivo nije ni potreban da bi opušteno koristili španski.

Može li španski da se nauči za 3 meseca?

Ne do visokog nivoa. Polaznicima FSI koji uče puno radno vreme, sa najmanje sedam sati nastave i učenja dnevno, treba 23 do 24 nedelje da dostignu profesionalni nivo. Tri usredsređena meseca mogu da ti daju dobar početak.

Da li je španski najlakši jezik za govornike engleskog?

Među lakšima je: FSI ga svrstava u kategoriju I. Ipak, u rezultatima FSI posle 24 nedelje, španski (2,25) je bio ispod francuskog (2,50) i ispod švedskog, norveškog i afrikansa (3,00).

Koliko sati dnevno treba da učim španski?

Onoliko koliko možeš da održiš. Istraživanja formata kurseva ukazuju da isti sati bolje deluju kada su zgusnuti u kraći period, pa više vremena dnevno pomaže, sve dok ponavljanja raspoređuješ u razmacima.

Da li pomaže znanje drugog romanskog jezika?

Da, naročito ako ga dobro govoriš. Sličnost jezika snažno predviđa koliko brzo odrasli uče, a FSI je otkrio da se prednost javlja kada je drugi jezik na profesionalnom nivou.

Izvori

  • Chiswick, B. R., & Miller, P. W. (2005). Linguistic distance: A quantitative measure of the distance between English and other languages. Journal of Multilingual and Multicultural Development, 26(1), 1 to 11. https://doi.org/10.1080/14790710508668395
  • Collins, L., Halter, R. H., Lightbown, P. M., & Spada, N. (1999). Time and the distribution of time in L2 instruction. TESOL Quarterly, 33(4), 655 to 680. https://doi.org/10.2307/3587881
  • Hulstijn, J. H. (2007). The shaky ground beneath the CEFR: Quantitative and qualitative dimensions of language proficiency. The Modern Language Journal, 91(4), 663 to 667. https://doi.org/10.1111/j.1540-4781.2007.00627_5.x
  • Isbell, D. R., Winke, P., & Gass, S. M. (2019). Using the ACTFL OPIc to assess proficiency and monitor progress in a tertiary foreign languages program. Language Testing, 36(3), 439 to 465. https://doi.org/10.1177/0265532218798139
  • Jackson, F. H., & Kaplan, M. A. (2001). Lessons learned from fifty years of theory and practice in government language teaching. In J. E. Alatis & A.-H. Tan (Eds.), Georgetown University Round Table on Languages and Linguistics 1999 (pp. 71 to 87). Georgetown University Press.
  • Kim, S. K., & Webb, S. (2022). The effects of spaced practice on second language learning: A meta-analysis. Language Learning, 72(1), 269 to 319. https://doi.org/10.1111/lang.12479
  • Lightbown, P. M., & Spada, N. (2020). Teaching and learning L2 in the classroom: It's about time. Language Teaching, 53(4), 422 to 432. https://doi.org/10.1017/S0261444819000454
  • Nakanishi, T. (2015). A meta-analysis of extensive reading research. TESOL Quarterly, 49(1), 6 to 37. https://doi.org/10.1002/tesq.157
  • Schepens, J., van Hout, R., & Jaeger, T. F. (2020). Big data suggest strong constraints of linguistic similarity on adult language learning. Cognition, 194, 104056. https://doi.org/10.1016/j.cognition.2019.104056
  • Serrano, R. (2011). The time factor in EFL classroom practice. Language Learning, 61(1), 117 to 145. https://doi.org/10.1111/j.1467-9922.2010.00591.x
  • Serrano, R., & Muñoz, C. (2007). Same hours, different time distribution: Any difference in EFL? System, 35(3), 305 to 321. https://doi.org/10.1016/j.system.2007.02.001

Kako istražujemo